Pentagon Trampu predstavio nekoliko scenarija za napad na Iran: Samo treba da izabere jednu od opcija i kreće haos

21.02.2026 | 12:27

Autor: Vladimir Tanacković

Iako se diplomatski kontakti formalno još vode, raspoređivanje američkih snaga, kretanje nosača aviona i evakuacija baza ukazuju na to da se razmatraju i najekstremnije mogućnosti

Copyright Profimedia

U pozadini sve ozbiljnijih tenzija između Vašingtona i Teherana sve češće se pominje mogućnost likvidacije iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneja, kao i udara na najviše zvaničnike Islamske Republike, uključujući i vrh Iranske revolucionarne garde.

Takav potez predstavljao bi istorijsku eskalaciju, ne samo vojnu akciju, već pokušaj da se direktno ugrozi sam vrh vlasti u Iranu.

Iako se diplomatski kontakti formalno još vode, raspoređivanje američkih snaga, kretanje nosača aviona i evakuacija baza ukazuju na to da se razmatraju i najekstremnije opcije, uključujući promenu iranskog rukovodstva.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je u petak da razmatra ograničeni vojni udar na Iran, ne iznoseći detalje, i najavio da će smer delovanja SAD biti poznat u narednih deset dana.

- Moramo postići produktivan sporazum s Iranom, inače će se dogoditi loše stvari - kazao je on.

Prema navodima američkih zvaničnika, vojno planiranje je u poodmakloj fazi i uključuje i opcije usmerene na pojedince, pa čak i scenario promene vlasti u Teheranu, ukoliko predsednik izda direktnu naredbu.

Tanjug/AP Photo/Mark Schiefelbein
 

Kako prenose izvori bliski administraciji, Pentagon je Trampu izložio više mogućih scenarija, među kojima se pominje i ciljanje Hamneja, ali i njegovog sina Mojtabe, kojeg deo tvrdolinijaških krugova vidi kao potencijalnog naslednika.

U bezbednosnim i analitičkim krugovima otvoreno se govori o takozvanom "dekapitacijskom udaru", usmerenom na politički i bezbednosni vrh države. Posebna pažnja pritom je usmerena na Iransku revolucionarnu gardu, koja važi za ključni oslonac režima i kontroliše veliki deo vojnog, bezbednosnog i regionalnog aparata.

Iako Tramp javno naglašava da daje prednost diplomatiji i mogućnosti "dobrog sporazuma", istovremeno je naložio značajno jačanje američkog vojnog prisustva na Bliskom istoku. Nosač aviona USS Džerald R. Ford, u pratnji pratećih brodova, prošao je Gibraltarski moreuz i ušao u Sredozemno more na putu ka regionu.

Tamo se već nalazi i udarna grupa nosača USS Abraham Linkoln, što znači da SAD u tom području raspolažu sa dva nosača i više od 120 borbenih letelica, uz razarače, podmornice i logističku podršku.

Printscreen X/CENTCOM
 

Američki mediji navode da su oružane snage operativno spremne za napad već u kratkom roku, ali da politička odluka još nije doneta. U međuvremenu je sprovedena evakuacija stotina američkih vojnika iz vazdušne baze Al Udeid u Kataru, kao i iz objekata u Bahreinu, gde je stacionirana američka Peta flota. Ovi potezi ukazuju na procenu da bi eventualni sukob mogao da uključi iranske raketne ili napade dronovima na američke ciljeve u regionu.

Paralelno s tim, tokom protekle sedmice u evropske i bliskoistočne baze raspoređeno je više od stotinu američkih vojnih aviona, uključujući strateške bombardere, letelice za dopunu goriva i borbene avione.

To sugeriše pripreme za složeniju i dugotrajniju operaciju, potencijalno usmerenu na nuklearna postrojenja, komandne centre Revolucionarne garde i ključnu vojnu infrastrukturu.

Vašington od Teherana zahteva potpunu obustavu obogaćivanja uranijuma i izmeštanje postojećih zaliha iz zemlje, kao i otvaranje pregovora o balističkom programu i podršci savezničkim oružanim grupama u regionu.

Iran, s druge strane, odbacuje proširenje pregovora van nuklearnog pitanja, traži ukidanje sankcija i poručuje da će odgovoriti na svaki napad, čak i ograničen, smatrajući da su pretnje deo strategije destabilizacije i promene režima.

U samom iranskom vrhu preovladava stav da bi atentat na Hamneja ili udar na rukovodstvo Revolucionarne garde značili otvoreni rat, sa posledicama koje bi se proširile čitavim regionom, od Persijskog zaliva do istočnog Mediterana. Zbog toga se sadašnja situacija ocenjuje kao najopasnija faza američko-iranskih odnosa poslednjih godina, u kojoj je granica između pritiska i rata svedena na jednu političku odluku.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam