Tramp ne blefira: Zašto neće odustati od Grenlanda i zašto je izabrao baš ovaj trenutak?

13.01.2026 | 20:59

Autor: Vladimir Tanacković

Ostrvo mu je važno iz nekoliko razloga koji su presudni za održanje Amerike na mestu supersile

Copyright ChatGPT

Kada se američki predsednik Donald Tramp vratio temu preuzimanja Grenlanda, koja je pre samo mesec dana izgledala uglavnom zaboravljena, ideja nije smatrana pukom "teatralnom predstavom", posebno u Evropi.

- Ne radi se samo o "Madurovom efektu". Iza Trampovih provokativnih izjava pojavljuje se jasna geopolitička strategija, ona koja se može nazvati "novim globalizmom". Ovaj pristup je daleko ekonomski utemeljeniji od koncepta globalizacije, čak i globalizacije usmerene na SAD - piše za RT Dmitrij Jevstafjev, profesor na Institutu za medije, Univerziteta HSE, doktor političkih nauka.

Trampov "novi globalizam" sastoji se, prema njegovim rečima, od tri logički međusobno povezane komponente:

- reinterpretacija Monroove doktrine (možda se može zapitati da li Tramp smatra i Filipine delom ove "Velike Amerike");

- transformacija SAD u energetsku supersilu koja monopolizuje pravila igre na tržištu ugljovodonika, posebno u regionalnoj trgovini;

- jačanje statusa Amerike kao arktičke supersile, što je pozicije koju SAD trenutno drže samo nominalno.

Tanjug/AP Photo/Alex Brandon
 

Trampove akcije su sasvim logične: demontaža režima Nikolasa Madura ključna je za pretvaranje resursa Latinske Amerike u izvor kratkoročne ekonomske stabilnosti za SAD, ističe analitičar.

- Ovo je Trampova "ulaznica" u svet "novog globalizma". Amerika ne može postati energetska supersila ukoliko nema kontrolu nad naftnim resursima Venecuele (a na kraju i Brazila i Irana) i ako što pre eliminiše "flote u senci". Slično tome, postizanje pune pravne kontrole nad Grenlandom neophodno je za uspostavljanje SAD kao arktičke sile. U suprotnom, SAD bi bilo teško da održe konkurentnost kao energetska supersila posle 2030. godine - smatra Jevstafjev.

Evolutivni put mogao bi da uključi ulaganje u skup i dugotrajan program za oživljavanje Aljaske. Međutim, to bi trajalo godinama, ako ne i decenijama. Umesto toga, Grenland predstavlja priliku za brzo učvršćivanje novog političkog i geografskog statusa.

Oslabljena Evropa

Tramp deluje sistematski, birajući svoje sledeće korake na osnovu uočenih slabosti svojih geopolitičkih konkurenata. Očigledno, on veruje da je Evropa dovoljno oslabljena da se uključi u diskusije o statusu Grenlanda na potpuno drugačijem nivou nego u proleće 2025. godine, kada je morao da popusti. Tramp je o tome govorio u nedavnom razgovoru sa novinarima.

Profimedia
 

- Znate li kakva je njihova odbrana? Dvoj psećih sanki - rekao je odgovarajući na pitanje da li su SAD dale politički predlog Grenlandu ili Danskoj. Dodao je i da su u međuvremenu ruski i kineski razarači i podmornice "svuda".

- Takođe treba napomenuti da je Tramp, kada je govorio o Grenlandu, direktno istakao nesposobnost NATO-a da zaštiti ostrvo od spoljnih pretnji, čak i onih izmišljenih (kao što je mogućnost da Rusija i Kina zauzmu teritoriju). Trampova poruka je jasna: on namerava da povrati svaku slabo branjenu "imovinu" - piše analitičar.

Trampova opsesija idejom o sticanju Grenlanda može takođe proizaći iz neuspeha evropskih lidera da formiraju čak i skromnu "koaliciju voljnih", uprkos njihovim tvrdnjama da su spremni da preuzmu punu odgovornost za bezbednost Evrope.

Predložena snaga od 200.000 vojnika smanjila se na samo 40.000 za šest meseci i malo je verovatno da bi Evropljani mogli da okupe čak i takvu vojnu silu. Shodno tome, bilo kakve zajedničke inicijative Velike Britanije, Nemačke i Francuske verovatno neće impresionirati Trampa.

Profimedia/Pixabay
 

- Shvatanje sopstvene vojne slabosti duboko uznemirava Evropljane. Velike zemlje u Evropi mogle bi biti spremne da žrtvuju Grenland. Međutim, ako Tramp uspe, ove nacije bi u suštini postale njegov "resurs", gubeći svoj politički glas čak i unutar NATO-a, koji je nekada smatran "unijom ravnopravnih demokratija". Štaviše, ukoliko operacija u vezi sa Grenlandom bude uspešna, ništa ne bi stajalo između Trampa i Kanade - napominje Jevstafjev.

Kako Evropa može da se suprotstavi američkom "novom globalizmu"?

- Kao što smo gore pomenuli, vojne opcije postoje samo u retorici evropskih političara, koja ima za cilj oblikovanje domaćeg javnog mnjenja. Međutim, kritike britanskog premijera Kira Starmera u britanskim medijima ukazuju na to da ova strategija posustaje. Političke metode ostaju jedina uteha za Evropu. Ali i ovde su opcije ograničene - piše profesor.

- Velike nade su polagane u evroatlantsku solidarnost i sposobnost da se "brojčano nadmaši" Tramp (kao što smo videli u situaciji sa Ukrajinom), na primer korišćenjem mehanizama konsultacija NATO-a. Međutim, Tramp je jasno stavio do znanja da će donositi odluke jednostrano, van bilo kakvih pravnih okvira. Ipak, evropski lideri bi mogli da se pozovu na Član pet NATO-a. Ako preduzmu takav korak, to bi moglo da označi početak kraja bloka. Diskusija o Grenlandu, u suštini o teritorijalnom integritetu jedne od zemalja članica NATO-a, posebno jedne od njegovih osnivača, fundamentalno bi potkopala osnovni princip NATO-a: održavanje unutrašnjeg geopolitičkog integriteta bloka uz istovremeno rešavanje spoljnih pretnji i uklanjanje svih unutrašnjih rizika - dodaje on.

Produktivniji pristup mogao bi da uključi pritisak na Trampa ka nekoj vrsti "srednjeg puta" kada je u pitanju status Grenlanda, kao što je uspostavljanje američkog vojnog i ekonomskog protektorata nad ostrvom.

- Uprkos Trampovim izjavama da je zainteresovan samo za potpunu aneksiju, ova alternativa bi mogla biti izvodljiva pod određenim uslovima. Razmotrite kako je Tramp rešio situaciju sa Venecuelom: nakon što je izrazio spremnost za "drugu fazu" sukoba, brzo se povukao i započeo pregovore sa vršiocem dužnosti predsednice Venecuele Delsi Rodrigez kada je shvatio da se ekonomski interesi SAD mogu održati i da će se režim uskladiti sa proameričkom i antikineskom politikom. Sličan scenario mogao bi se odvijati i sa Grenlandom - smatra Jevstafjev.

To bi se moglo dogoditi ako evropski lideri pronađu uticajne saveznike u SAD, a resursi američke administracije budu preusmereni na druge krize. Ne treba potceniti Trampovu sposobnost da se privremeno povuče, samo da bi se ponovo pozabavio tim pitanjem kada okolnosti budu povoljnije.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam