Crne prognoze: Da li će ljudi uništiti sav život na Zemlji?

22.05.2021

07:03 >> 09:11

0

Navike i potrebe koje čovečanstvo ima čine ga uzročnikom promena koje bi mogle da dovedu do katastrofalnog ishoda

Crne prognoze: Da li će ljudi uništiti sav život na Zemlji?
Copyright Pixabay

Među mnogim globalnim katastrofama poznatim čoveku, neke su dobile mnogo prostora u medijima, dok su druge zapostavljene. O udarima asteroida, erupcijama supervulkana i klimatskim promenama piše se skoro konstantno, ali mnogi ljudi ne znaju da jedna nova globalna pretnja, koja može da uništi sav život na Zemlji, vreba svakodnevno, a pokreće je ljudska potreba za materijalnim stvarima, pa je ona sama po sebi posledica ljudskog života.

Ljudi su okruženi materijalnim stvarima i koje im trebaju i koje im ne trebaju, a za svaki komadić materijala koji koristimo postoji globalna mreža akcija koja doprinosi smanjenju resursa Zemlje i ugrožavanju staništa naše planete.

Tim istraživača sa Vajcmanovog naučnog instituta u Izraelu nedavno je objavio studiju u kojoj je poredio količinu antropogenske mase (mase koju ljudi prave) sa svom živom masom ili biomasom na planeti. Oni su otkrili da će prvi put u ljudskoj istoriji količina prve mase nadmašiti količinu druge u godinama koje su pred nama.

Prema proceni ovih istraživača, svaka osoba na planeti za nedelju dana proizvede više antropogene mase nego što je teška.

– Otkriće da je antropogena masa sada teška koliko i sve žive stvari i činjenica da se akumulira brzo jasno ukazuje na to da je čovečanstvo sada glavni igrač koji uobličava lice planete. Na život na Zemlji u velikoj meri utiču ljudske aktivnosti – rekao je profesor Ron Milo, čija laboratorija je sprovela studiju.

Pixabay

Ovo otkriće nije iznenadilo mnoge koji već smatraju da su ljudi podstakli novu geološku epohu koja se naziva antropocen (doba ljudi), što je izraz koji je popularizovao dobitnik Nobelove nagrade i hemičar Paul Krucen. Iako je početak ove ere tema debata, ne može se poreći da su ljudi postali dominantna sila na ovoj planeti, menjajući svaki drugi oblik života svojim akcijama.

Razmere i veličina antropogene materije su alarmantni. To pokazuje primer plastike – moderna plastična era počela je 1907, a već danas proizvodimo 300 miliona tona plastike godišnje. Osim toga, činjenica da je posle vode beton najšire korišćena supstanca na Zemlji govori mnogo toga.

Masovni geoinženjerski proces koji su pokrenuli ljudi krenuo je da se ubrzava kada su materijali poput betona i agregata postali široko dostupni. Ova dva materijala čine glavnu komponentu u rastu antropogene mase. Čak i skorašnje ljudske avanture istraživanja svemira, koje su počele pre 60 godina, pokreću katastrofalan problem svemirskog smeća. Osim toga, led na polovima se topi, kao i permafrost, a globalna temperatura je sve viša i viša.

Kako je do toga došlo?

Iako postoje dokazi da je materijalizam uobličen kulturom, neki smatraju da je prirodna selekcija uticala na to da naša vrsta počne da akumulira stvari. Naše stvari mogu da nam pruže osećaj sigurnosti i statusa koji je u ljudskoj istoriji igrao veoma važnu ulogu.

Pixabay

– Stvaranje novih stvari postalo je imperativ u kolektivnoj ljudskoj psihi. To je ukorenjeno još od drevnih priča. “U početku je Bog stvorio raj i Zemlju” počinje priča o postanku u Bibliji. Ljudi su uslovljeni da veruju da je stvaranje nečeg novog svrha života i da je to jedini način da unaprede sebe. Granice nauke nikad nisu bile ograničenije nego kada se traži odgovor na ovo pitanje. Oslanjanje na velika ekološka tehnološka rešenja nije dovoljno, jer je fokus i dalje na novim stvarima i njihovoj upotrebi, ali ne radi poboljšanja stila života na prvom mestu. Čak i ako budemo zamenili sva vozila na fosilna goriva električnim, na primer, problem velikog broja vozila ostaje, a i njihova proizvodnja utiče na smanjenje svetskih resursa zbog materijala koji se koriste kako bi se oni napravili – kaže Santoš Metju, profesor fizike i astronomije na Koledžu Redžis u Bostonu.

Naše sprave, internet i sistemi koji ih održavaju zaslužni su za 3,7 odsto emisija gasova globalno, a predviđa se da će se do 2025. udvostručiti. Moguće je smanjiti emisije jednim imejlom manje ili nedeljenjem nepotrebne fotografije na društvenim mrežama, što deluje kao beznačajno smanjenje, ali ako milijarde ljudi to urade, efekat je značajan.

Velike tehnološke kompanije tvrde da planiraju da postanu ekološki pogodnije i da imaju cilj da eliminišu emisiju ugljen-dioksida, ali retko kada podstiču ljude da provode manje vremena na društvenim mrežama ili da naručuju manje proizvoda. Umesto toga, reklamnim i marketinšim modelima šalju snažne poruke koje ojačavaju moto: stvarajte i konzumirajte više.

– Iracionalni divljački materijalizam duboko je usađen u tradiciju i kulturne simbole. U Sjedinjenim Američkim Državama posle Dana zahvalnosti sledi Crni petak. Tokom ovog rituala, dugi redovi mušterija mogu se videti u tržnim centrima, a neki od njih izlaze i povređeni ili izgaženi – ali i dalje uvereni da je cilj vredan ovog truda – tvrdi Metju i dodaje:

Pixabay

– U epohi antropocene ljudi se možda osećaju kao da polažu pravo na tehologiju prilikom rešavanja bilo kakvog problema. Na primer, zbog velike količine plastike u okruženju, počele su da se proizvode biorazgradive šolje, kese i slamčice koje se mogu ponovo koristiti. Iako ovaj model ima potencijal, potreban nam je drugačiji pristup koji bi se odnosio na masovni konzumerizam. Kovid 19 podsetio nas je koliko su ljudi krhki i nespremni kada je pandemija u pitanju. On nas je naučio i da ljudsko ponašanje može da se modifikuje manjim akcijama kao što je nošenje maske radi sprečavanja prenošenja virusa. Pasivni pristup širenju antropogene mase ne postoji samo zbog nedostatka znanja o njenom uticaju, nego generalno ima veze sa čovekovom sklonošću da odbaci činjenice koje se ne uklapaju u njegovo viđenje sveta. Ljudi su prirodno skloni da zanemaruju pitanja koja nisu izazov za njihov svakodnevni život i ona koja ih ometaju u uživanju.

Osim toga, ljudi mogu naći utehu u misli da će priroda naći način da organizme održi u životu bez obzira na to šta mi radimo. Adaptacija organizama kao reakcija na zagađivače je kompleksan fenomen.

– Na duge staze, konstantno povećavanje antropogene mase dovelo bi do gubitka staništa fizičkom dislokacijom i promenom staništa kontaminacijom zagađivačima – kazala je Aleksandra Lorija, biolog sa Univerziteta Makgil u Kanadi, koja je vodeći autor gore pomenute studije.

Pixabay

Brzo iscrpljivanje prirodnih resursa i biodiverziteta nije normalna evoluciona trka na koju je priroda navikla. Dok neke vrste mogu da se prilagode promenama, zauzimajući mesto u našem okruženju, ljudi više nisu vrsta koja sledi darvinističku evoluciju, već mnogo jača sila koja pokreće evoluciju na ovoj planeti.

Studije su pokazale da se kod većine vrsta ne očekuje da evoluciona adaptacija bude dovoljno brza kako bi ublažila efekte promena u životnoj sredini za koje su zaslužni ljudi. Ni naša vrsta nije izuzetak kada je reč o adaptaciji.

Iako nema dokaza da ćemo uništi sami sebe, postoje jasne indikacije da ignorišemo efekte sopstvenih akcija. Na primer, neka masovna istrebljenja u istoriji Zemlje usko su povezana sa povećanjem kiselosti okeana. Okeani upijaju oko 30 odsto ugljen-dioksida koji se oslobađa u atmosferu, što povećava kiselost okeana. Okeani bi danas mogli brže da postaju kiseliji nego pre 300 miliona godina, najvećim delom zbog ljudskih aktivnosti.

– Ljudski život će biti negativno pogođen zbog gubitka mnogih ekosistema od kojih ima koristi i prednosti biološkog diverziteta. Na primer, zagađenje vode može da dovede do smanjenih zaliha vode i hrane tako što će izazvati smanjenje količine hrane i njen kvalitet i sigurnost. Široko rasprostranjena degradacija ekosistema preti da ugrozi život na Zemlji i sam opstanak naše vrste – objašnjava Lorija.

Pixabay

Pročitajte još

Naš uticaj na planetu mnogo je veći nego što obuhvataju pojmovi emisije ugljendioksida i globalnog zagrevanja. Antropogena materija će uobličiti Zemlju i život na njoj, a tada bi ljudi mogli da izgube evolucionu trku.

Eliminisanjem materijala kao što su beton i plastika i nalažem alternativa za njih neće uticati na osnovne ljudske stavove i potrebu da se ima više. Upravo u tome se materijalizam oslikava kao sila koja može da dovede do globalne katastrofe.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike