Zašto je obustavljen rad Vlade SAD i šta će se dalje dešavati?
01.10.2025 | 21:06
Iako su sukobi oko budžeta uobičajeni u američkoj politici, ova je posebno napeta
Finansiranje američke vlade je obustavljeno nakon što se Republikanska stranka predsednika Donalda Trampa nije uspela da se dogovori sa opozicionim demokratama o daljem postupku u vezi sa zakonom o potrošnji.
To znači da neke, ali ne sve, službe američke vlade privremeno obustavljaju rad.
Iako su sukobi oko budžeta uobičajeni u američkoj politici, ova borba oko potrošnje posebno je napeta jer je Tramp poslednjih devet meseci drastično smanjivao obim nacionalne vlade. Sada je sugerisao da bi mu trenutni zastoj mogao pružiti priliku da se više pozabavi ovim.
Zašto je rad američke vlade obustavljen?
Ovo se dogodilo zato što republikanci i demokrate nisu mogli da se udruže i usvoje zakon o finansiranju vladinih službi do oktobra i nakon njega.
Republikanci kontrolišu oba doma Kongresa, ali u Senatu, ili gornjem domu, nemaju 60 glasova koji su im potrebni da usvoje zakon o potrošnji.
Opozicione demokrate, stoga, imaju određenog keca u rukavu.
Obe strane su u oštrom sukobu oko potrošnje na zdravstvenu zaštitu, a demokrate su odbile da podrže republikanski zakon za koji kažu da će Amerikancima otežati zdravstvenu zaštitu.
Oni pozivaju na produženje poreskih olakšica, koje treba da isteknu, a koje će učiniti zdravstveno osiguranje jeftinijim za milione Amerikanaca, i na poništavanje odluke o smanjenju medicinske pomoći koju je doneo Tramp. Demokrate se takođe protive smanjenju potrošnje vladinih zdravstvenih agencija.
Privremeni zakon je ranije usvojen u Predstavničkom domu, odnosno donjem domu, ali ga Senat još nije odobrio.
Tako je prvog minuta srede, nakon što je otkucala ponoć, postalo i zvanično: rad Vlade SAD je obustavljen nakon skoro sedam godina.
Kada će se zastoj okončati?
To je samo pitanje. Poslednji put kada se ovo dogodilo, 2018. godine, obustava je trajala najduže u istoriji - čak 35 dana.
Lako je obustaviti rad vlade, ali nije ga lako pokrenuti. U ovom slučaju, sve zavisi od toga kada ili da li će jedna od strana pristati na kompromis.
Postoje dva glavna načina na koja bi se ovo moglo da se završi - ili će republikanci pregovarati o produženju zdravstvenih subvencija koje zahtevaju demokrate ili će obustava rada postati toliko ozbiljna da će demokrate popustiti i pristati na uslove, barem privremeno, kako bi stvari ponovo funkcionisale.
Do sada Trampova administracija nije bila spremna na bilo kakve suštinske ustupke i veruje da će demokrate snositi najveći deo krivice javnosti jer su oni strana koja postavlja zahteve u zamenu za održavanje vlade otvorenom.
Demokrate, u međuvremenu, veruju da je njihovo zalaganje za očuvanje zdravstvenih subvencija popularno.
Štaviše, njihovi kongresni lideri izazvali su gnev levičarskih aktivista zbog povlačenja tokom poslednje budžetske borbe u martu. Mnoge demokrate ovog puta žele veću borbu, a finansiranje vlade je jedno od retkih pitanja u kojima njihova stranka ima neki uticaj.
Kakve su posledice i koja radna mesta su pogođena?
Neće svi delovi vlade obustaviti rad - oni koji se smatraju neophodnim radnicima nastavljaju kao i obično, iako bez plate za sada.
Očekuje se da će radnici u graničnoj zaštiti, sprovođenju zakona, imigracionim i carinskim službama (ICE), bolničkoj medicinskoj nezi i kontroli leta nastaviti da rade kao i obično.
Dok će se čekovi socijalnog osiguranja i Medikera i dalje slati, verifikacija beneficija i izdavanje kartica mogu biti obustavljeni.
Državni službenici koji se smatraju manje bitnim privremeno su stavljeni na neplaćeno odsustvo. U prošlosti su ovi radnici retroaktivno plaćani.
To znači da će usluge poput programa pomoći u hrani i predškolskih ustanova koje finansira savezna vlada i institucija poput muzeja Smitsonijan verovatno biti smanjene ili obustavljene.
Nekoliko agencija, poput Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), verovatno će otpustiti mnoge radnike, što će uticati na tekuća istraživanja i eksperimente koji su već u toku.
Nacionalni parkovi i šume ostali su otvoreni tokom poslednje obustave, ali sa malo osoblja ili bez njega. To je dovelo do vandalizma, bacanja smeća na sve strane i pljačke istorijskih mesta.
Takođe bi moglo doći do kašnjenja u putovanjima. Sistemi letova možda "moraju da uspore, smanjujući efikasnost", upozorio je predstavnik kompanije "Airlines for America". Agencije za pasoše upozorile su da bi obrada putnih dokumenata mogla da potraje duže nego obično.
Pošta će se i dalje dostavljati, a pošte će ostati otvorene jer Poštanska služba SAD ne zavisi od finansiranja Kongresa.
Većinu američkih škola finansira država, međutim, savezna vlada je odgovorna za milijarde dolara grantova i studentskih kredita, koji bi mogli efikasno da se obustave. Uz to, pošto se stipendije dodeljuju tokom leta, one će biti uglavnom nepromenjene tokom ove obustave, rekao je ministar prosvete.
Obustava rada vlade često počinje sporo, ali posledice se postepeno povećavaju i osećaju ih ne samo federalni službenici, već i obični građani.
Uopšteno govoreći, analitičari očekuju da bi ova obustava mogla biti veća od poslednje iz 2018. godine.
Oko 750.000 federalnih službenika, otprilike 40 odsto, uzeće neplaćeno odsustvo svakog dana, prema proceni Kongresnog budžetskog biroa (CBO).
Šta je drugačije u reakciji Bele kuće ovog puta?
Ono što se ističe u ovom trenutnom zastoju jeste stav Trampovog tima.
U prošlosti su se duge obustave rada obično smatrale politički opasnim, remeteći svakodnevni život birača i imidž poslanika i predsednika.
Međutim, ovog puta Trampova administracija izgleda više nego srećno što će zatvoriti velike delove američke vlade na duži period. U stvari, zvaničnici su pretili da će koristiti obustavu rada kako bi identifikovali "nebitne" radnike koji bi potom mogli biti otpušteni.
- Otpustićemo mnogo ljudi - rekao je Tramp u utorak.
Nakon prethodnih obustava rada, vladine operacije su se uglavnom vratile u normalu, a nivoi zaposlenih i potrošnje uglavnom su se vratili na ono što su bili pre.
Međutim, tokom proteklih devet meseci Trampova administracija je smanjila potrošnju i otpustila radnike, testirajući granice predsedničke moći. Obustava rada bi mogla da omogući administraciji da ubrza masovna smanjenja troškova.
Iako se obe strane međusobno krive za situaciju, učinile su sve da je izbegnu.
U ponedeljak se Tramp sastao sa sva četiri kongresna lidera - vodećim demokratama u Predstavničkom domu i Senatu, kao i njihovim republikanskim kolegama. Bez obzira na to, postignut je mali napredak, i čini se da su obe strane dublje učvrstile svoje stavove.
Kada je poslednji put došlo do blokade vlade?
Obustave rada vlade SAD postale su prilično česte u poslednjih 50 godina - samo tokom Trampovog prvog mandata to se dogodilo tri puta.
Poslednji put do blokade je došlo krajem 2018. godine, kada je trajala 35 dana - najduže u istoriji.
Do nje je došlo zbog neslaganja oko finansiranja zida na granici sa Meksikom. Konačno je delimično okončana zato što su kontrolori leta, koji su mesec dana radili bez plate, počeli masovno da se javljaju za bolovanje. Letovi su otkazani ili odloženi zbog nedostatka osoblja, a blokada je ubrzo nakon toga okončana.
Kongresni budžetski biro (CBO) procenio je da je obustava rada države u periodu 2018-2019. smanjila ekonomsku proizvodnju za oko 11 milijardi dolara, uključujući 3 milijarde dolara koje nikada nije povratila.
Ali, obustave je bilo i pre Trampa. Druga najduža do sada trajala je 21 dan, za vreme demokrate Bila Klintona 1995. godine. Barak Obama, takođe demokrata, doživeo je 16-dnevu obustavu, a republikanac Ronald Regan svedočio je čak osam obustava tokom svog predsedničkog mandata 1980-ih - iako su sva bila relativno kratka.
Obustave zbog budžeta su jedinstven aspekt američke politike.
U okviru američkog sistema, različite grane vlasti moraju postići dogovor o planovima potrošnje pre nego što postanu zakon.
U većini zemalja glasanje o budžetu postaje glasanje o poverenju samoj vladi, ali pošto SAD imaju jednake i često podeljene grane vlasti, to nije slučaj.
Kako bi ova blokada mogla da utiče na ekonomiju?
Obim štete će delimično zavisiti od toga koliko dugo obustava traje i koliko je širokog dometa.
U prošlosti, poremećaji su obično bili privremeni, a svaki izgubljeni obim aktivnosti uglavnom je nadoknađivan u mesecima nakon završetka blokade.
Analitičari procenjuju da bi obustava rada ovog puta mogla da smanji ekonomski rast za otprilike 0,1 do 0,2 odsto za svaku nedelju trajanja - iako bi veliki deo toga mogao da se nadoknadi.
Taj relativno prigušen uticaj može biti razlog zbog kog berza izgleda ignoriše ovu najnoviju pretnju.
Ali, opet, postoje neki načini na koje bi ova obustava rada mogla da izgleda drugačije.
S jedne strane, Tramp je pretio da će otpustiti neke radnike, što bi uticaj učinilo dugotrajnijim.
Borba takođe unosi još više previranja u ekonomiju koju već potresaju promene poput carina i veštačke inteligencije, a očekuje se da će verovatno kašnjenje ključnih podataka, poput zvaničnog mesečnog izveštaja o zaposlenosti u SAD, doprineti neizvesnosti.
Bonus video