Cveta biznis lažnih radnih mesta: Mladi bez posla plaćaju da sede u kancelariji i glume da rade

11.08.2025 | 11:42

Autor: 24sedam

Iako deluje kao satira, ovo je zapravo odgovor na tržišne i psihološke izazove

Copyright Unsplash/ Marvin Meyer Profimedia

U kineskim gradovima sve je učestaliji bizarniji trend - mladi bez posla plaćaju kompanijama da “rade” u lažnim kancelarijama.

Cena najma radnog mesta kreće se između 30 i 50 juana dnevno (oko 4–7 evra), što uključuje radno okruženje, Wi‑Fi, kafu, pa ponekad i ručak ili užinu El País+1.

U Šangaju, 23-godišnja Šaoven Tang unajmila je radno mesto na mesec dana.

Diplomirala je prošle godine, ali još nije našla stalni posao. Na njenom fakultetu vredi nepisano pravilo, a to je ako u roku godine dana ne dokaže da ima posao ili praksu, neće dobiti diplomu. Zato je poslala fotografije iz “kancelarije” fakultetu kao dokaz da je na praksi. U stvarnosti, tamo je pisala online romane za sitnu zaradu.

- Ako već glumiš, glumi do kraja-  našalila se Tang.

- Prodajem dostojanstvo, a ne radno mesto" Vlasnik “Pretend To Work Company” u Donguanu, 30-godišnji Feiju (pseudonim), kaže da kupcima zapravo prodaje “dostojanstvo da ne budu beskorisni”. I sam je bio nezaposlen nakon što je zbog pandemije morao da zatvori prodavnicu.

Širi se fenomen

Ovaj fenomen se širi velikim gradovima poput Šangaja, Šenzen, Čengdua, Nanđinga, Vuhana i Kunminga NewsBytes. Mlade ljude često motiviše želja da zadrže radnu rutinu, izbegnu pritisak porodice ili sakriju status nezaposlenosti.

Ove firme kao neformalni model nude simuliranu radnu atmosferu koja ponekad čak uključuje i “supervizore” koji dodeljuju izmišljene zadatke, nude "potpis na godišnjem odmoru", fotografisanje kao "dokaz zaposlenja” i druge “užitke” kancelarijske rutine.

Iako deluje kao satira, ovo je zapravo odgovor na tržišne i psihološke izazove, a to su visok nivo stope nezaposlenosti mladih (oko 16,5 %), ekonomska kriza i pritisak društva da “ne sediš kod kuće."

Stručnjaci ovo vide kao društveni eksperiment i adaptaciju u promenjivom tržišnom okruženju. Dok jedni ovu pojavu vide kao oblik izbegavanja, drugi je shvataju kao psihološku podršku i način da se sačuva dostojanstvo i struktura u životu.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam