Tenzije u Ženevi rastu: Ima li šanse da Putin i Bajden postignu ikakav dogovor?

20.06.2021

19:03 >> 14:55

0

Sutra se njih dvojica nalaze, a poznavaoci političkih prilika nisu mnogo optimistični i ne očekuju neke velike pomake u odnosu Rusije i Amerike

Tenzije u Ženevi rastu: Ima li šanse da Putin i Bajden postignu ikakav dogovor?
Copyright Putin i Bajden/Tanjug/AP Photo/Patrick Semansky/Sergei Ilyin, Sputnik, Kremlin

Predsednici Rusije i Sjedinjenih Američkih Država jedna su od glavnih tema u svetu u poslednjih nekoliko nedelja zbog samita u Ženevi koji je zakazan sa sutra (16. jun), što će biti njihov prvi susret otkad je Džozef Bajden došao na mesto šefa države. Strani analitičari predviđaju da neće biti velikih pomaka u njihovim odnosima bez obzira na tok razgovora koji budu vodili, kao i da će glavna sporna pitanja ostati bez konkretnog rešenja, a u tome se slažu i domaći poznavaoci međunarodnih odnosa svetskih sila.

Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost smatra da se ništa suštinski bitno u odnosima SAD i Rusije neće promeniti susretom lidera ovih zemalja, ali da bi on mogao da doprinese bar zaustavljanju daljeg zaoštravanja odnosa.

– Ništa epohalno se ne može očekivati od tog sastanka. Mislim da se on održava više zbog toga što to nalažu neki diplomatski protokoli. Mada, s obzirom na to kako je počeo taj odnos posle one Bajdenove izjave da je Putin ubica, rekao bih da je ovaj sastanak jedan korak napred, s obzirom na to da se dešava relativno brzo nakon te izjave. To je komplikovan odnos – ni Rusiji ni Americi ne odgovara dalje zaoštravanje, ali ni jedna ni druga ne mogu da popuste jer im se interesi ne poklapaju fundamentalno. Nije Amerika srećna zbog toga što Rusija nije deo zapada, jer je devedasetsih godina uloženo mnogo napora da to postane. Nije srećna što zna da ima otvoreni geopolitički front sa Kinom i nije joj lako da vodi, iako jeste supersila, bitku na dva fronta – kaže za 24sedam Rajić, koji se osvrnuo i na Bajdenov sastanak sa liderima G7, a naročito na odnose sa Britanijom, koji su njegovom posetom Ujedinjenom Kraljevstvu potvrđeni i ojačani:

Predrag Rajić; Printscreen Youtube

– Bajdenova poseta ima za cilj da ubedi evropske saveznike da je Amerika tu, da se Amerika vratila, da će da vodi zapadni blok ponovo, i to suvereno. To je nešto što će da obraduje evropske saveznike Amerike, jer znamo koliko su bili narušeni odnosi između SAD i EU za vreme Donalda Trampa. Neće oni biti idealni ponovo i opet će biti nesuglasica i neretko različitih interesa i Vašingtona i pojedinih evropskih prestonica u Uniji – tu mislim na Berlin i Pariz. Ali postoje pokušaji da se uspostavi jedinstven stav i prema Kini i prema Rusiji u okviru zapadnog bloka, koji će ponovo voditi Amerika. Poseta Ujedinjenom Kraljevstvu imala je za cilj da potvrdi bliskost za Britanijom, da je anglo-američko jedinstvo snažno, da je ono i kulturološko, a ne samo političko, i to se pokazalo.

Rajić je ukazao i na činjenicu da mesto na kom se sastaju lideri Rusije i Amerike nije slučajno izabrano, nego da ima simbolički značaj.

– Mesto koje je izabrano za sam samit veoma je interesantno, jer je izabrana vila koja se nalazi nedaleko od mesta gde je rođen kralj Artur, koji se precipira kao otac zapadnjačke civilizacije. Na taj način verovatno pokušava da se obnovi i revitalizuje zapadnjačko jedinstvo – smatra on.

Bajden je, prema Rajićevom mišljenju, u boljoj situaciji nego Donald Tramp kada se 2018. nalazio sa Vladimirom Putinom u Helsinkiju, jer je već ubedio javnost u svoj čvrst stav prema Rusiji oštrim izjavama na račun njenog predsednika. Kao jedno od glavnih pitanja verovatno će se, kako kaže, nametnuti pitanje Ukrajine, a moguć je i povratak Amerike u neke od sporazuma iz kojih se ona za vreme Trampa povukla.

Džozef Bajden i Vladimir Putin; Tanjug/AP Photo/Patrick Semansky/Mikhail Metzel/Sputnik, Kremlin

– Što se tiče samog odnosa sa Ruskom Federacijom, tu se stvari lome na pitanju Ukrajine. Bžežinski je rekao da je Rusija sa Ukrajinom evroazijska sila, a bez nje samo azijska sila i to je nešto što je ostalo konstanta do danas. Rusija bi prihvatila da se istok Donbasa reintegriše u Ukrajinu ukoliko bi se ona federalizovala i ako bi istočni Donbas bio federalna jedinica sa visokim pravima i pravom veta u Kijevu. Kijev ni po koju cenu to neće da prihvati, kao ni Vašington kao ključni saveznik Kijeva. Sa jedne strane, Amerikanci su svesni da Ukrajina ne može biti baš punopravna članica NATO jer bi to izazvalo nove konflikte sa Rusijom, ali će je podržavati jer je posmatraju kao državu koja je suverena, koja ima pravo izbora i oni smatraju da je taj izbor donet 2014. godine Majdan revolucijom i da je sad Ukrajina nepovratno deo zapadnog sveta i tu se prosto stvari neće menjati. Zato i ne očekujem neki prodor, jer je to ključna tačka sporenja interesa Moskve i Vašingtona – objašnjava Rajić i dodaje:

– Može da dođe do pomeranja u nekim pitanjima gde Bajden ne mora da dokazuje američkoj javnosti da nije Putinova marioneta. Tramp je povlačio neke poteze koji su bili potpuno iracionalni, pogotovu kada je reč o međusobnoj kontroli naoružanja, samo zato što je na taj način želeo da pokaže američkoj javnosti kako ono što tvrde demokratama naklonjeni mediji nije tačno – da on nije ruska, to jest Putinova marioneta i da ga nije on doveo na vlast. Zato je onaj samit u Helsinkiju propao i zato smo imali sijaset vrlo oštrih sankcija za vreme Trampove administracije i narušavanje odnosa, pogotovo u toj oblasti kontrole naoružanja, kao i povlačenje Amerike iz nekih sporazuma, što je dodatno zakomplikovalo kompletnu bezbednosnu situaciju i arhitekturu bezbednosti u celom svetu. Mislim da će Bajden tu biti mnogo fleksibilniji, moguće da će i da vrati Ameriku u neke od tih sporazuma, zato što on ne mora da se dokazuje demokratskim medijima i uopšte javnosti u Americi, jer njega niko ne percipira kao Putinovu marionetu i onom izjavom i novom izjavom kojom ga je svrstao u red autokrata on se legitimizovao pred sopstvenim biračkim telom i svim frakcijama svoje partije i pred kompletnom zapadnom javnošću zauzeo je jasan stav. Sad je on u mnogo lagodnijoj poziciji, tako da možemo očekivati neku vrstu prodora kada je reč o arhitekturi bezbednosti, što je ono što sve nas zajedno i najviše brine – da te dve najveće sile na svetu, Rusija kao najveća nuklearna sila i Amerika kao najveća vojna sila, ipak nađu neki zajednički jezik i da to ne ode predaleko. Neki ozbiljniji geopolitički prodor koji bi otvorio vrata povratku Rusije na odnose kakvi su bili pre 2014, ili pogotovo pre 2008, ne deluje mi realno uopšte.

Džozef Bajden; Tanjug/Steve Parsons/Pool via AP

I Putin i njegov američki kolega iz ovog sastanka izvući će nešto korisno za sebe, pa je samit za obojicu bio poželjan korak, iako je na početku njihovih nesuglasica delovalo da do njega neće doći u skorije vreme.

– Putinov cilj sve ovo vreme jeste da pred sopstvenom javnošću pokaže da je Rusija ponovo sila i da je ona jednaka sa Amerikom i da je sada na nivou na kom je bio Sovjetski Savez, da je svet bipolaran ili multipolaran, a da je Rusija ponovo supersila. To suštinski nije tačno i toga je i Putin svestan. Postoje čak i njegove izjave iz 2008. kada je rekao da je Amerika jedina svetska supersila. Međutim, za javnost u Rusiji i njegovo biračko telo to jeste značajno i bitno i to negde potvrđuje Putinovu poziciju kod svih onih koji se protive američkom rukovođenju ključnim zbivanjima širom svet i opet gledaju u Rusiju kao u neku vrstu alternative ili čak zaštitnika. Rusija nevoljno ulazi u ovu vrstu konfrontacije sa Zapadom u jedinstvenom bloku sa Kinom jer je svesna da će u tom bloku pre ili kasnije ona biti mlađi partner, što nije nešto što joj odgovara. Kina je ekonomski mnogo moćnija od Rusije i već duže vremena indirektno izaziva Rusiju svojim investicijama u centralnoj Aziji, pre svega u Kazahstanu, ali i u drugim centralnoazijskim državama, na Kavkazu, ulaže mnogo u Ukrajinu, ulaže mnogo u Višegradsku grupu i u Međimurje. To nisu potezi koji mogu da raduju Moskvu, tako da ona nevoljno u to ulazi, pa je Putinu i zbog imidža bitan ovaj sastanak, a Bajdenu je važan pre svega da bi konkretno sa Rusijom mogao da razmotri neke stvari koje se tiču međusobne kontrole naoružanja i arhitekture bezbednosti. Mislim da je to njemu bitno iz veoma pragmatičnih razloga – kaže Rajić i dodaje da obojica ovim sastankom potvrđuju svoju moć:

Vladimir Putin; Profimedia

– Politički je Bajden svoje već uradio time što je dva puta vrlo ošto i negativno okarakterisao Putina kao ubicu i autokratu, a opet Putin prihvata da se sastaje sa njim, pa i to Bajden može da iskoristi kao uspeh pred sopstvenom javnošću i da kaže “evo koliko sam ja zapravo moćan lider i koliko je Amerika moćna država – ja mu u lice kažem da je ubica i autokrata, a on se ponovo sastaje sa mnom”. Dakle, situacija je dobra i za imidž jednog i za imidž drugog – u tom smislu nemaju šta da izgube, nego mogu samo da dobiju kod sopstvenih birača.

Srđan Perišić, profesor međunarodnih odnosa, takođe misli da samit neće mnogo poboljšati bilateralne odnose dveju svetskih sila, ali da postoji mogućnost da minimalni napredak ipak bude postignut, jer ni jedna ni druga ne žele dalje zaoštravanje.

Srđan Perišić; Printscreen Youtube

– Odnosi između Vašingtona i Moskve na najnižem su mogućem nivou u poslednjih 30 godina, možda čak i najzategnutiji od završetka Drugog svetskog rata, a sutra treba da dođe do sastanka između Putina i Bajdena. To samo znači da taj sastanak u suštini neće imati nikakve velike, pogotovo istorijske rezultate, već sama činjenica da će se njih dvojica sastati u takvim nepodnošljivim bilateralnim odnosima govori da je to neki prvi korak ka bar minimalnoj ili delimičnoj normalizaciji bilateralnih odnosa. Dakle, jedini rezultat toga može biti da se makar malo izglade odnosi. Ako ništa, očekuje se povratak i jednog i drugog ambasadora u svoja sedišta. Ja ne vidim nekakav drugi domet tog samita – kaže za 24sedam Perišić i dodaje:

– Potpuno je bespredmetno očekivati bilo kakve druge dogovore. Najavljeni su razgovori o kontroli nuklearnog naoružanja, o klimatskim promenama, o pandemiji koronavirusa, a tu nema mnogo toga da se priča, nego se samo mogu razmeniti određeni stavovi koji ne doprinose izglađivanju odnosa. Osim toga, sigurno će se dotaći situacije u Ukrajini, koja je goruća u Evropi. Amerikanci će sigurno pričati o Gruziji, jer su oni njeni zaštitnici. Ne verujem da će stići da razgovaraju o drugim regionalnim pitanjima u Evropi, kao što je balkansko pitanje. U svakom slučaju, razgovaraće se o daljoj situaciji u Siriji i iranskom nuklearnom programu. Otvoriće se teme, ali ne verujem da će se postići neki dogovori, već će se stvoriti startne pozicije za neke buduće razgovore ili za neke buduće susrete između Bajdena i Putina.

Džozef Bajden, Vladimir Putin; Tanjug/AP Photo/Francisco Seco/Maxim Blinov, Sputnik, Kremlin

Perišić ističe i da Putin sa Bajednom nema šanse da sklopi bilo kakav dogovor kad u tome nije uspeo Tramp, koji je, kako kaže, bio voljan da izađe u susret ruskom predsedniku.

Pročitajte još

– Održan je i sastanak između Trampa i Putina. I šta se na kraju dogodilo? Ništa. To je propalo, samit je praktično doživeo fijasko zato što Tramp nije imao podršku svoje elite, establišmenta u Vašingtonu, da ide u nekakve dogovore sa Putinom, iako je on bio voljan za to kako bi smirio tenzije u Evropi. Sad je Bajden čvrsto na antitrampovskim pozicijama, tako da ja ne vidim nikakav prostor za nekakve dogovore, pogotovo kad se radi o regionalnim pitanjima. U suštini će se i jedan i drugi predsednik obraćati građanima svojih država, tako da tu neće biti prostora za neke dogovore. Možda će se samo bilateralni odnosi relaksirati, u smislu da se vrate ambasadori, i ništa drugo – zaključio je on.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike