"Sve podseća na mračni put Severne Koreje": Čovek s krvlju na rukama pre izbora nametnut za predsednika Irana

17.06.2021

19:09 >> 22:30

0

Glasači izlaze na birališta za dva dana, ali veliki broj građana nije zadovoljan brojem kandidata i procesom, koji smatra nepravednim, a naročito predstavni

"Sve podseća na mračni put Severne Koreje": Čovek s krvlju na rukama pre izbora nametnut za predsednika Irana
Copyright Ibrahim Raisi; Tanjug/Ayoub Ghaderi/ Young Journalists Club, YJC via AP

Spisak izazova koje je pred budućim predsednikom Irana zabrinuo bi i najiskusnije lidere. Iran je u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o načinu oživljavanja nuklearnog sporazuma i u regionalnim pregovorima sa neprijateljskom Saudijskom Arabijom, a osim toga, zemlja je u ozbiljnoj ekonomskoj krizi i pod sve većim pritiskom da sprovede reforme.

Pred ovim talasom promena iranska politička elita odlučila je da sledeći korak Islamske Republike treba da bude osoba konzervativnih korena i direktno povezana sa nekim od najmračnijih poglavlja njene istorije.

Ibrahim Raisi, šef sudske vlasti sa ozbiljnim dosijeom u oblasti ljudskih prava, kandidat je na ovonedeljnim predsedničkim izborima praktično bez dostojnog konkurenta nakon što su iranski klerici zabranili većini njegovih rivala da učestvuju u trci za šefa države.

Iako je ishod glasanja moguće predvideti, teško je naslutiti šta bi ovi izbori mogli da znače za samu državu. Analitičari smatraju da izbor Raisija, koji je bliski saveznik Alija Hamneja, vrhovnog vođe Irana, može da znači suzbijanje neslaganja u zemlji i povratak zatvorenijem Iranu na globalnom nivou.

Ibrahim Raisi; Tanjug/Morteza Fakhri Nezhad/ Young Journalists Club, YJC via AP

Raisi je imao važnu ulogu u deceniji dugom krvavom suzbijanju iranskih disidenata. Centar za ljudska prava u Iranu optužio ga je za zločine protiv čovečnosti zbog toga što je bio deo četvoročlanog “odbora za smrti”, koji je nagledao pogubljenje više od 5000 političkih zatvorenika 1988.

On nikad nije komentarisao ove navode, ali su opšteprihvaćene tvrdnje da retko kad napušta Iran iz straha od odmazde ili međunarodne pravde zbog ovih pogubljenja.

Dve godine koje je proveo na mestu glavnog sudije obeležene su represijom neistomišljenika i kršenjem ljudskih prava, navodi Centar za ljudska prava u Iranu. Među mnogim potezima koji su tada privukli pažnju javnosti najkritikovanije je bilo prvo pogubljenje čoveka zbog konzumiranja alkohola, što je jedini slučaj izvršenja ove kazne u poslednjih 10 godina.

Krajem prošle godine mladi rvač je obešen zbog sumnje da je 2018. učestvovao u antivladinim protestima, a ovaj slučaj grupe za ljudska prava opisale su kao “travestiju pravde”.

Ibrahim Raisi; Tanjug/Ayoub Ghaderi/ Young Journalists Club, YJC via AP

– Iran postaje sve represivnija država, a sa nekim ko već ima krv na svojim rukama, kao što je Ibrahim Raisi, može se predvideti da će stvari krenuti u još mračnijem pravcu nego što smo videli u skorije vreme. Iran ide u pravcu samoizolacije slične onoj u Severnoj Koreji i u međunarodnoj zajednici ima samo dva prijatelja (Rusiju i Kinu), a put koji je izabrao sputava njegovu talentovanu i edukovanu populaciju – rekla je Holi Dagres, stručnjak za pitanja Irana i stariji član Atlantskog saveta.

Ima li izbora na izborima?

Iranski Savet čuvara (Guardian Council), uticajno telo koje nadgleda izbore, prošlog meseca je diskvalifikovao sve glavne reformističke i centrističke kandidate, dok su se vodeći konzervativci povukli kako bi Raisiju povećali šanse da pobedi na izborima.

Ovaj proces naišao je na veliki broj kritika, a osudio ga je čak i Hamnej, koji je diskvalifikacije nazvao “nepravednim”. Primedbe su mnogi odbacili kao pokušaj vrhovnog vođe da izigrava “dobrog policajca” u nameri da na mesto predsednika dođe onaj koga on želi.

Ibrahim Raisi; Tanjug/Morteza Fakhri Nezhad/ Young Journalists Club, YJC via AP

– Izbori u Iranu nikad nisu bili slobodni i pošteni. Međutim, sada je stepen u kom je Savet čuvara smanjio spektar opcija prevazišao ono što smo videli u prošlosti. Kao rezultat imamo one iz samog sistema glasanja koji pozivaju na bojkot izbora. To je potpuno novi scenario – kaže Trita Parsi, izvršni potpredsednik Instituta Kvinsi.

Diskusija među aktivistima koja se odvija na društvenim mrežama podseća na Zeleni pokret iz 2009, kada su demonstranti izašli na ulice kako bi se usprotivili izboru bivšeg predsednika Mahmuda Ahmadinežada, verujući da je došlo do prevare na izborima. Na onlajn platformama nizale su se poruke zbog iranske “selekcije” budućeg predsednika, a ne zbog izbora.

– Establišment više uopšte ne interesuje šta misle Iranci jer su spremni da imaju izbore bez konkurencije. Ono što trenutno vidimo jeste trka sa jednom konjem – rekao je Dagres.

Dok je popularni slogan Zelenog pokreta bio “Gde je moj glas?”, sada Iranci koriste platforme kao što je “Clubhouse” da pitaju “Gde je moj kandidat?”, dodaje Dagres.

Ibrahim Raisi; Tanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi

Iranci su u poslednjih nekoliko meseci izlazili na ulice više puta kako bi protestovali zbog teške ekonomske situacije pogrošane američkim sankcijama i korupcijom vlade, za koju se veruje da je široko rasprostranjena. U očiglednoj nameri da ublaži ove frustracije građana, Raisi se kandiduje pričajući o borbi protiv korupcije, iako je dok je bio na mestu glavnog sudije zbog toga uglavnom ciljao na svoje političke rivale, kažu stručnjaci i eksperti.

Stari kandidat za nova vremena

Mnogi poznavaoci prilika vide ove izbore kao nusproizvod kampanje maksimalnog pritiska bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa, kada se Amerika povukla iz nuklearnog sporazuma bez obzira na to što je Teheran poštovao uslove pakta.

Od 2018. godine Tramp je pokrenuo seriju sankcija koje su osakatile iransku ekonomiju i ohrabrile tvrdolinijaše. Mali prozor mogućnosti koju je sveštenička klasa pružala predsedniku Hasanu Rohaniju u nameri da stupi u kontakt sa SAD i Evropom počeo je brzo da se zatvara.

Ibrahim Raisi; Tanjug/Morteza Fakhri Nezhad/ Young Journalists Club, YJC via AP, File

Tramp je tako dokazao da je skepticizam tvrdolinijaša prema zapadu tačan, ponavljali su tada iranski konzervativci. Reformisti u zemlji bili su potkopani, a tvrdolinijaši su bili dominantni na parlamentarnim izborima 2020.

Ako Raisi pobedi na izborima, sa tvrdolinijašima duboko ukorenjim u pravosuđe, iranski konzervativisti kontrolisaće sve tri grane vlasti.

Ipak, ne očekuje se da će izbori imati uticaj na tekuće pregovore sa Bajdenovom administracijom i svetskim silama o ponovnom oživljavanju nuklearnog sporazuma, pošto su razgovori navodno u završnim fazama. Takođe, malo je verovatno da će i dijalog sa Rijadom biti ugrožen Raisijevim izborom za predsednika jer strateške odluke uglavnom donosi vrhovni vođa, a ne predsednik.

Eksperti kažu da je malo verovatno da će Iran otići dalje od nuklearnih pregovora sa Zapadom i da će se zadovoljiti jačanjem odnosa sa Rusijom i Kinom. Takođe, može prestati da izvodi “predstavu o demokratiji” nakon obnove nuklearnog sporazuma.

Ibrahim Raisi; Tanjug/AP Photo/Vahid Salemi, File

To samo na kratke staze može ići u korist svešteničkog establišmenta, tvrde stručnjaci, koji ukazuju na slab odziv glasača na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. Očekuje se da će i izlaznost na predsedničkim izborima biti rekordno niska.

– Establišment ne želi nikakva iznenađenja. Oni samo hoće da upravljaju ishodom. Ne radi se o Raisiju ili bilo kome drugom. Krug moći postao je znatno manji. Istu dinamiku videli smo 2009. Mnogi ljudi se izuzimaju iz procesa i to, u suštini, doprinosi nestabilnosti – smatra Moahamed Ali Šabani, iranski akademik iz Londona i urednik na portalu “Amwaj.media”.

Mali izbor

Predsednički izbori u Iranu zakazani su za petak, 18. jun, i na njima će učestvovati pet kandidata. Osim Raisija, koji se već smatra pobednikom, tu su i Said Džalili, Mohsen Rezaji, Abdolnaser Hemati i Sajid Amir-Husein Gazizadeh Hašemi.

Ovo će biti 13. predsednički izbori u Iranu, a pobednik će naredne četiri godine vladati zemljom. Posle toga ima pravo na još jedan četvorogodišnji mandat ukoliko bude pobedio na nekim od narednih izbora.

Kockanje sveštenstva takođe se odvija u kritičnom trenutku. Istorijski je većina iranskih predsednika imala dva četvorogodišnja mandata, a Raisijev mandat možda neće nadživeti Hamneja, koji sledećeg meseca puni 82. godine. Ako ajatolah umre ili bude onesposobljen, to bi moglo da utre put Raisiju, njegovom dugogodišnjem savezniku, da preuzme kormilo na mesto iranskog vrhovnog vođe.

Pročitajte još

Naredni period, kažu stručnjaci, biće ispunjen još glasnijim pozivima na ustavnu reformu u vezi sa sukcesijom liderstva.

– Šta će se desiti kada Hamnej bude umro? Hoće li se sve urušiti? Da li će biti normalnog prenosa vlasti na narednog lidera? Hoće li biti ustavnih reformi? Sve to nije do predsednika. To su pitanja koja se tiču budućnostni ovog političkog sistema – zaključio je Šabani.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike