Zemlja u grču: Da li će novi predsednik Irana produbiti konflikte ili poboljšati položaj svoje države?

25.06.2021

19:07 >> 20:32

0

Od njega desnica s pravom očekuje mnogo, dok su neprijateljske zemlje u regionu spremne na turbulencije, a SAD sve nade polažu u nalaženje zajedničkog jezik

Zemlja u grču: Da li će novi predsednik Irana produbiti konflikte ili poboljšati položaj svoje države?
Copyright Ibrahim Raisi; Tanjug/AP Photo/Vahid Salemi

Ibrahim Raisi (60) izabran je za predsednika Irana na izborima koji su održani prošlog petka (18. juna), na kojima je osvojio ubedljivo najviše glasova od četiri kandidata. Sa njim na mestu predsednika moguća su dva scenarija – jedni se plaše da će on dovesti do eskalacije sukoba sa iranskim globalnim i regionalnim protivnicima, dok drugi smatraju da pod njegovim vođstvom postoji velika šansa da se koliko-toliko izglade odnosi sa stranim neprijateljima.

Pobeda Ibrahima Raisija, trenutnog glavnog sudije Irana, bila je očekivana, jer je on bio očigledni favorit vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hamneja (82), iskusnog lidera, kojeg podržavaju ključne državne institucije Islamske Republike, i klerika koji ima veliki broj sledbenika među iranskim građanima. Hamnej je, kako pišu strani mediji, želeo da obezbedi svoju političku sukcesiju i da učvrsti iransku državnu strukturu, pa nije hteo ništa da prepusti slučaju i obezbedio se da Raisiju utaba put do vrha.

Sada se postavlja pitanje kako će Raisi uticati na iranske spoljne odnose. Da li će stabilizovati saradnju sa globalnim i regionalnim silama ili će oni i dalje biti nestabilni? Odgovor ne treba tražiti samo u Raisijevim ličnim stavovima i kalkulacijama, nego i u tome kako će spoljašnji faktori reagovati na njegove poteze.

Zaokret

Ultrakonzervativci poput Raisija i umereni poput odlazećeg predsednika Hasana Rohanija su jin i jang, dobar i loš policajac, koji koegzistiraju u senci klerikalnog establišmenta. Svaka promena koju budemo videli u Raisijevoj spoljnoj politici moraće da bude u skladu sa parametrima koje je postavio Hamnej tokom 32 godine na vlasti, za vreme kojih je došlo do mnogo naglih promena kad je reč o odnosima sa ostatkom sveta.

Ibrahim Raisi; Tanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi

Raisi se zarekao da će se posvetiti obnavljaju nuklearnog sporazuma koji je Rohani sklopio sa svetskim silama, istakavši da će to uraditi samo ako se “osiguraju interesi nacije”. U tom slučaju on će “definitivno imati pozitivan stav” o bilo kom dogovoru koji predlože zapadne sile.

Raisi je u iranskim državnim medijima već okarakterisan kao mogući Hamnejev naslednik. Ista “herojska fleksibilnost” na koju se Hamnej pozvao 2015. prilikom potpisivanja sporazuma danas je popularna u Teheranu zbog teške ekonomske situacije u kojoj se zemlja našla nakon izlaska iz sporazuma i sankcija koje je predsednik SAD Donald Tramp uveo 2018.

Ibrahim Raisi predstavlja ideologiju Islamske Republike koja ne veruje Americi, ali kako su Bajdenu preostale još tri i po godine mandata, postoji dovoljno vremena da se ukinu američke i evropske sankcije koje su razorile iransku ekonomiju. Sa istorijsko niskom izlaznošću od 48 odsto Raisi će morati da oživi veru javnosti u sistem tako što će Iran izvući iz kolotečine, čak i ako to znači blisku saradnju sa Amerikom ili “Velikom Satanom”, kako se SAD nazivaju u Iranu.

Ibrahim Raisi; Tanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi

Tokom predizborne kampanje Raisi je tvrdio da bi mogao da doprinese obnovi nuklearnog sporazuma pre nego Rohani. To je tvrdio svestan da bi on bio sposoban da zatvori praznine i pukotine među sveštenicima, vojskom, Čuvarima revolucije, zakonodavstvom i sudstvom u iranskoj politici. Islamska Republika će govoriti jednim glasom, što će desnici olakšati da proguta svoj ponos i obnovi nuklerani sporazum.

Tenzija u vazduhu

Ukoliko Hamnej i Raisi obnove nuklearni sporazum sa Zapadom, neće prihvatiti ograničenja iranskog regionalnog položaja i moći. Američki državni sekretar Entoni Blinken “teži dužem i jačem sporazumu” sa Iranom kako bi se pozabavio ne samo nuklealnim programom, nego i drugim “veoma problematičnim” pitanjima, kao što su razvoj balističkih raketa i grupe naoružanih saveznika na Bliskom istoku (Hezbolah u Libanu, Hamas na palestinskim teritorijama, Huti u Jemenu i šiitske snage u Iraku).

Američki pokušaji da se Iran natera da smanji finansijsku i vojnu pomoć tim grupama – koje čine srž teheranske “ose otpora” Sjedinjenim Američkim Država, Izraelu i Saudijskoj Arabiji – neće odgovarati konzervativcima koji čine Raisijevu političku bazu.

Bliska saradnja koju je Raisi imao sa generalom Korpusa Čuvara Islamske revolucije Kasemom Sulejmanijem, koji je nastradao u napadu Sjedinjenih Američkih Država i koji je spretno izdigao iranske zastupnike u svetu, u suprotnosti je Rohanijevim stavovima, čiji se ministar spoljnih poslova Javad Zarif žalio u snimcima koji su procurili u javnost da je diplomatija “žrtvovana” u korist “terenskih operacija” Korpusa Čuvara Islamske revolucije na Bliskom istoku.

Ibrahim Raisi; Tanjug/AP Photo/Ebrahim Noroozi

Za vreme Raisija – čiji su nacionalistički birači ogorčeni na Izrael, Saudijsku Arabiju i SAD zbog prikrivenih napada i diverzivnih misija na iranske ciljeve – može se očekivati da se Korpus i njegova mreža opunomoćenika snažnije suprotstavi provokacijama, uz mala unutrašnja neslaganja ili pauze u koje su umešani iranski umereni ili civilno društvo.

Već u prvoj polovini ove godine Saudijska Arabija pretrpela je više od 100 vazdušnih napada snaga koje je potpomogao Iran, dok je jedanaestodnevni sukob Hamasa i Izraela pokazao da se Iran neće povući iz sukoba sa regionalnim neprijateljima ili odustati od svojih tvrdnji da je najmoćnija sila na Bliskom istoku.

Problematični region

Kako će Izael i Saudijska Arabija biti na nišanu Raisija i Hamneja, mnogo toga zavisi i od načina na koji će ove dve savezničke zemlje usmeriti svoju politiku.

Nakon Raisijeve pobede, izraelski ministar spoljnih poslova Jair Lapid javno je istakao da je Jerusalim odlučan da “odmah zaustavi iranski nuklearni progam i da okonča destruktivne amibicije u regionu”. Izraelski bezbednosni aparat upozorio je da im izbor Raisija za predsednika “nije ostavio drugi izbor nego da se pripreme za napade”.

Čak i ako Bajdenova administracija uspe da usmeri Izrael da ne remeti nuklearne pregovore ili da ne pribegava vojnim akcijama, to može dovesti do nasilnog niza akcija, jer je intenzivnije neslaganje Izraela i Irana neminovno.

Ibrahim Raisi; Tanjug/AP Photo/Vahid Salemi

Saudijci nisu otvoreno prozivali Raisija ni pretili odmazdom jednim delom zbog nedostatka vojne snage i samopouzdanja koje Izrael ima u svoju vojnu nadmoć. Budući da je Rijad delimično zavistan od Vašingtona kada je u pitanju bezbednost, nije spreman da upotrebljava ratnu retoriku protiv Teherana bez američkog blagoslova.

Nedavno uklanjanje američkog visokotehnološkog oružja iz baza u Saudijskoj Arabiji i drugim zalivskim državama, kao i tajni razgovori između saudijskih i iranskih zvaničnika doprineli su smanjenju tenzija u regionu u skladu sa Bajdenovom željom za umerenom retorikom, zbog čega se Rijad više ne smatra pretnjom.

Saudijski princ Muhamed bin Salman iznenadio je u aprilu svojom pomirljivom porukom, rekavši da je “Iran susedna zemlja s kojom se nada da će imati dobre odnose”, a ovaj stav će verovatno zadržati i kada Raisi bude zamenio Rohanija. Ipak, mnogo toga zavisi od toga da li će se Teheran uzdržati od povrede osnovne saudijske infrastrukture, kao što su naftna postrojenja, imovina kraljevske porodice i militanti u regionu koje podržava Saudijska Arabija.

Pročitajte još

Ono što je sigurno jeste da će Raisi tokom svog mandata biti oštriji u nameri da uspostavi i vrati uticaj Irana na Bliskom istoku. Ali kako desno krilo kontroliše sve slojeve iranske države, Raisi je takođe u najboljoj poziciji da sklopi taktičke pogodbe sa iranskim protivnicima kako bi produžio život i legitimitet Islamske revolucije.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike