Kako je "Robokap" inicirao novu krizu: Šta se sve dešava u zemlji koja je pokrenula Arapsko proleće

31.07.2021

20:00 >> 06:12

0

Profesor prava sa veoma malim iskustvom u politici

Kako je "Robokap" inicirao novu krizu: Šta se sve dešava u zemlji koja je pokrenula Arapsko proleće
Copyright AP/Slim Abid/Hedi Azouz

Kais Sajed (63), tuniski predsednik koji je uveo zemlju u novu krizu, uvek je važio za političku enigmu.

Profesor prava sa veoma malim iskustvom u politici, i bez partije koja bi stajala iza njega, bio je iznenadni pobednik izbora 2019. godine.

Pročitajte još

Bio je to odgovor Tunišana razočaranih stanjem u zemlji posle Arapskog proleća koje je donelo mnoge promene u državama severne Afrike i Bliskog istoka.

Činilo se da Sajed nije ukaljan navodima o korupciji i, u to vreme,  bio je pravi izbor za predsednika. Ipak, mladima je bio krajnje dosadan, pa je zbog svojih dugih i sporih izlaganja prozvan “Robokap”.

Predsednik Sajed, Profimedia

Predavao je pravo na Univerzitetu u Tunisu, a nije krio svoja konzervativna uverenja – protivi se LGBTQ+ pravima i predstavlja se kao borac protiv korupcije i zagovornik socijalne pravde.

Iako je izabran na funkciju koja nema toliku moć u odnosu na (večito podeljeni) parlament, Sajed je izrazio želju za novim ustavom koji bi lideru zemlje doneo više ingerencija.

To je rezultiralo nizom sukoba sa premijerima, kao i sa predsedavajućim parlamenta, Račidom Ganušijem, koji se vratio u Tunis iz Francuske, gde je bio u egzilu posle pada predsednika Ben Alija 2011. godine.

Tanjug/AP Photo/Hassene Dridi)

Takmičili su se u tome ko kontroliše bezbednosne snage, a ekonomski poljuljana zemlja je bila u dodatnom problemu usled pandemije koronavirusa. Takođe, turizam je pretrpeo veliku štetu zbog dva teroristička napada u kojima su glavne mete bili upravo turisti.

Ekonomska kriza i pandemija su pojačale tenzije do vrhunca i Sajed je ove nedelje naložio vojsci da preuzme kontrolu nad zdravstvom, nakon što je smenjen ministar zdravlja zbog lošeg upravljanja krizom i nabavkom vakcina.

Pokrenuli su se protesti, i Sajed je raspustio parlament, zbog čega ga je Islamistička partija optužila za državni udar.

Tanjug/AP Photo/Hassene Dridi)

Uz to, dolio je ulje na vatru obraćanjem na televiziji, kada je rekao da će naoružane snage odgovoriti mecima na svakog ko bude pokušao da puca ili koristi oružje.

Sajed, koji se smatra stručnjakom za ustav, kaže da su njegovi potezi legitimni i po ustavu, tačnije, da mu je član 80 dozvolio da suspenduje parlament i imunitet poslanika u slučaju “bliske opasnosti”.

– Mnogo ljudi je zavaralo licemerje, izdaja i pljačka ljudskih prava – rekao je on.

Kritičari kažu da je on pogazio Ustav, međutim, veliki broj pristalica se sjatio na ulice kako bi proslavio raspuštanje parlamenta. Sajed je tako za njih postao simbol borbe protiv političke elite koja je godinama davala lažna obećana.

Tanjug/AP Photo/Hassene Dridi)

Kako izaći iz krize?

Od svih zemalja koje su se oslobodile diktature tokom Arapskog proleća, samo je Tunis mogao da se pohvali da je pošao ka potpunoj demokratiji. Održani su slobodni i fer izbori, na kojima su učestvovali islamisti i sekularisti, komunisti i zagovornici slobodnog tržišta… Liberali su se nadali da će demokratija procvetati u Tunisu, a onda i u ostatku arapskog sveta.

Ipak, Tunišani ne posmatraju svoju zemlju kao model za druge. Deset vlada za 10 godina je propustilo da poboljša situaciju i da stvori nova radna mesta. Povrh svega toga, nastupila je i pandemija koronavirusa.

Sada se Tunis suočava i sa ustavnom krizom. Ipak, ovo nije prvi put da se poigravaju sa demokratijom. Godine 2013. i 2014. izvedeno je nekoliko atentata, posle čega su članovi radničkih sindikata i civilnih organizacija bili primorani da zajedno sa liderima dođu do kompromisa.

U jeku novih previranja, mnogi građani su počeli da žale za vladavinom svrgnutog diktatora Zine al Abidina Ben Alija.

Ali, Ben Ali ih je takođe ostavio ljutim i malodušnim. Kako piše Ekonomist, nova, snažna figura nije rešenje za tuniske probleme, iako se možda Sajed nada da će to postati. Kaže da po Ustavu može da suspenduje parlament najviše na 30 dana, ali je istakao i da može sačekati “dok se situacija ne smiri”.

Zabranio je okupljanja za više od troje ljudi, policija je upala u prostorije Al Džazire, koja podržava islamiste Enahde, najveće partije u parlamentu, a sve to ne doprinosi demokratiji.

Mnogi građani krive upravo Enahdu za sve njihove muke. Partija je pozvala pristalice da se sklone sa ulica i predložila novi nacionalni dijalog. Sajed bi trebalo to da prihvati, smatra Ekonomist.

AP/Slim Abid

Na kraju, svaka odgovornost za rešavanje problema pada na tuniske lidere. Zemlji su neophodne bolne reforme, koje bi smanjile deficit i privukle investicije.

– Tunišani su u pravu što su besni, ali ne treba da odustanu od demokratije. Ukoliko ih lideri iznevere, treba da ih kazne na izborima – zaključuje se u tekstu.

Kako je Arapsko proleće pokrenuto u Tunisu?

Za mnoge je to bio običan petak u Sidi Buzidu, gradiću u Tunisu.

Ulični prodavci su nudili svoju robu, ali su zato bili i na meti policije koja ih je maltretirala tražeći novac.

Međutim, Muhamed Buazizi (26) nije mogao više to da trpi. Kada je grupa policajaca bacila oko na njegovu tezgu sa voćem, to više nije bio običan dan.

Ispostaviće se da je to dan koji će zauvek promeniti arapski svet.

Buazizi se na ulici zapalio pred sedištem provincijskog guvernera Sidi Buzida, 17. decembra 2010. godine. Policajci su ga maltretirali jer nije imao dozvolu za prodaju na ulici, ali zapravo nije imao novca da ih podmiti.

Inspektorka mu je konfiskovala voće i kolica, a nadležni nisu hteli ni da ga saslušaju. Očajan, Buazizi se, dok su automobili prolazili pored njega, polio benzinom i buknuo. Bio je u komi sve do 4. januara 2011. godine, kada je preminuo.

Muhamed Buazizi je postao heroj i simbol otpora, a 14. januara predsednik Ali se povukao.

To je pokrenulo proteste i u brojnim drugim arapskim zemljama.

Ipak, veliko nezadovoljstvo i danas vlada.

Većina građana je revoluciju doživela kroz pad životnog standarda. Ekonomski rast se više nego prepolovio od 2010, a mladi čine 85 odsto nezaposlenih.

Pročitajte još

– Ništa se nije promenilo – rekao je Ashraf Hani (35), koji je iz svog kioska video kada se Buazizi zapalio, nakon što su mu zaplenili voće i kolica.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike