Kako je reka ponovo posvađala Nemačku i Poljsku?

22.10.2022

07:35

0

Dve zemlje su se prvo složile da izvrše izmene na koritu Odre, a onda je Berlin počeo da negoduje

Kako je reka ponovo posvađala Nemačku i Poljsku?
profimedia-0715819025 - Copyright Profimedia

Reka Odra je jedna od poslednjih skoro potpuno prirodnih velikih reka u Evropi, ali to bi uskoro moglo da se promeni ako Poljska dobije svoj plovni put.

Varšava namerava da Odra postane visoko regulisana reka otvorena za barže i turistički saobraćaj, dok Berlin želi da se na njoj ništa ne preduzima da bi se oporavila nakon što je ovog leta u njoj pronađeno nekoliko hiljada mrtvih riba. Protivnici modernizacije reke pozivaju Brisel da zaustavi finansiranje projekta od strane EU.

Dve zemlje su 2015. godine postigle dogovor da modernizuju reku, ali su se tokom godina njihovi planovi za Odru promenili - sada Varšava optužuje Berlin da se ne drži sporazuma.

Za razliku od Nemačke, Poljska je započela radove na sužavanju i produbljivanju reke na svojoj strani granice, a takođe proširuje infrastrukturu u pokušaju da reka, koja decenijama nije bila korišćena za veliki rečni saobraćaj, bude plovna većim delom svoje dužine.

Poljske vlasti tvrde da je potrebno da se na reci radi kako bi se sprečilo ponavljanje razornih poplava od pre 25 godina, kao i da bi se podstakla lokalna ekonomija. Poljska ministarka životne sredine Ana Moskva istakla je da modernizacija reke više ne znači njeno pretvaranje u konkretan kanal, što je pristup koji je korišćen u Evropi pre nekoliko decenija.

- Ovo su odgovarajuće korekcije. Ovo je obnavljanje dinamičkog toka reke - rekla je ona u avgustu.

Profimedia
 

Ali lokalne i nacionalne vlasti u Nemačkoj, uz podršku ekologa sa obe strane reke i poljske opozicije, ne prihvataju taj argument. Oni upozoravaju da bi sprovođenje planova sprečilo oporavak oštećenog ekosistema.

Nemačka ministarka za životnu sredinu Štefi Lemke tvrdila je prošlog meseca da mere proširenja na reci Odri stoje na putu uspešne regeneracije.

Hiljade mrtvih riba

Pozivi da se preispitaju planovi za regulisanje reke postali su glasniji nakon što su obe zemlje ovog leta izvukle stotine tona uginule ribe iz Odre.

- Prešli smo granicu podnošljivosti ekosistema, i njegov kapacitet otpornosti je drastično opao. U svetlu toga, sada moramo da prekinemo radove na reci i procenimo da li je moguće da se na neki način razumno nastavi gradnja ili je bolje da se ne nastavlja - rekla je Hana Nojman, nemačka poslanica Zelenih koja je otputovala na Odru u avgustu.

Gledišta o reci su toliko drastično različiti da dve zemlje nisu mogle ni da izdaju zajednički izveštaj o tome šta je ubilo ribu. Dok je Nemačka insistirala na tome da je incident „izazvan ljudskom aktivnošću“, poljski stručnjaci su ukazivali na prirodne i ljudske faktore.

Profimedia
 

Faktori koji su doprineli incidentu mogli bi da imaju „fatalni efekat... jer su prethodne mere proširenja smanjile prirodnu otpornost reke na hidrološke i klimatske promene“, napisali su istraživači sa Lajbnicovog instituta za slatkovodnu ekologiju i unutrašnje ribarstvo u svojoj procene.

Imajući u vidu ove nalaze, „sve planove za regulisanje i dalje uništavanje reke Odre hidrauličkim radovima treba hitno razmotriti“, zaključila je poljska poslanica Roža Tun iz grupe „Obnovimo Evropu“.

Zaštita od poplava

Današnji spor seže do sporazuma koji nije privukao veliku pažnju kada su ga dve zemlje zaključile 2015. na marginama posete tadašnje kancelarke Angele Merkel i njenog kabineta Poljskoj.

Merkelova je na konferenciji za novinare pri završetku posete usputno spomenula sporazum o Odri, koji je imao cilj da ojača i obnovi brane na rekama i produbi reku na 1,8 metara do 2028. godine, nazvavši to znakom „visokog nivoa saradnje“ duž nemačko-poljske granice.

Bivša poljska premijerka Eva Kopač tada je to označila kao simboličan sporazum „o zaštiti od poplava“, što je Ana Moskva ponovila.

Angela Merkel; Profimedia
 

Obnavljanje rečnih prepona, malih brana koje štrče na stranama kako bi se sprečilo zaglavljivanje leda i krivudanje reke, a koje datiraju iz 20. veka, i produbljivanje reke neophodni su da bi se omogućilo ledolomcima da plove, rekao je Gerhard Ostvald, predsednik Udruženja za promociju sliva reka Odre/Hafel.

Međutim, kritičari tvrde da je zaštita od poplava izgovor i ukazuju na deo sporazuma u kome se navodi da je on namenjen ne samo uklanjanju leda, već i unutrašnjoj plovidbi.

Saša Majer, službenik za vodnu politiku u nemačkoj nevladinoj organizaciji Bund, nazvao je argument za zaštitu od poplava lažnim etiketiranjem, ukazujući na nekoliko studija koje pokazuju da mere povećavaju, a ne smanjuju rizik od poplava, štete biodiverzitetu i isušuju reku koja već beleži pad nivoa vode.

- Očekujemo da će se reka produbiti dugoročno, što može dovesti do pada nivoa podzemnih voda - rekao je Majer. To bi moglo naštetiti ekosistemima poplavnih ravnica koji ne mogu dobiti dovoljno vode i uticati na vrste riba. Osim toga, izgradnja rečnih prepona (brana) takođe će potkopati blatne obale.

Pretvaranje reke u teretni vodotok je „iracionalno" sa ekonomske tačke gledišta, rekao je Pjotr Njeznanski iz poljske poslovnice WWF-a, dodajući da će trošak ekološke štete biti daleko veći od bilo kakve koristi od transporta robe niz reku, pošto železnica i drumski saobraćaj postaju sve efikasniji.

Ostvald se s tim nije složio, ističući da industrija duž Odre treba da transportuje robu rekom prema poljskom gradu Ščećinu, gde se Odra uliva u Baltičko more. Proširenje bi takođe moglo da omogući transport kontejnera iz luke Svinoujšće i pošiljke uglja duž plovnog puta.

Pixabay
 

Proširenje Odre takođe bi moglo da omogući rečno krstarenje, dodao je on.

Brisel ćuti, EK se ograđuje

Oni koji ne žele da vide krstarenja duž reke pozivaju na intervenciju Brisela, koji delimično finansira građevinske radove na poljskoj strani sa 47 miliona evra iz kohezionih fondova.

- Stvari se grade novcem EU protiv pravila EU - rekao je Nojman, tvrdeći da radovi zanemaruju obaveze zaštite životne sredine prema zakonu EU o vodama i zaštiti prirode.

Blok ima cilj da poveća kretanje robe duž plovnih puteva za 25 odsto do 2030. i za 50 odsto do 2050. godine, ali prema zakonu EU to ne može da stane na put cilju da se sve reke vrate u dobar hemijski i ekološki status do 2027.

Evropska komisija nije želela da komentariše zapisnik o navodima.

Odgovarajući na pisano pitanje koje su poslanici Zelenih prošle godine poslali, izvršna vlast EU je tvrdila da je projekat odabrala i nadgledala Poljska.

Pošto ne predstavlja veliku investiciju EU, Komisija nije bila uključena u evaluaciju projekta i „u ovom trenutku ne može da utvrdi da li su ciljevi projekta i tehničke pretpostavke ispravno formulisani“.

Zvaničnik EK rekao je da Komisija nije primila žalbu, tako da istraga nije u toku.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike