Poslednji građanin Sovjetskog Saveza: Kada se raspala moćna država, jedan čovek je ostao zarobljen u svemiru (VIDEO)

10.01.2022

08:23

0

U misiju je otišao kao Sovjet, a vratio se kao Rus

Poslednji građanin Sovjetskog Saveza: Kada se raspala moćna država, jedan čovek je ostao zarobljen u svemiru (VIDEO)
krikaljov2 - Copyright NASA via AP

Astronaut Sergej Krikaljov se na svemirsku stanicu "Mir" zaputio 18. maja 1991, a kući se vratio tek u martu naredne godine.

U misiju je otišao kao Sovjet, a vratio se kao Rus - Sovjetski Savez se raspao 26. decembra 1991. godine, pa je Krikaljov bio kosmonaut bez zemlje.

Krikaljov se zajedno sa Anatolijem Arcebarskim i britanskom koleginicom Helen Šarman ukrcao u "Sojuzovu" kapsulu na kosmodromu "Bajkonur" u Kazahstanu u maju. Kazahstan je u tom trenutku i dalje bio jedna od sovjetskih republika.

Krikaljov je u svemiru trebalo da provede pet meseci, pre nego što se vrati u rodni Lenjingrad, a kada se to konačno dogodilo, taj grad je nosio drugo ime - Sankt Peterburg.

Posada je na umu imala druge stvari, nije se bavila politikom. Za to vreme, svet se promenio.

Carstva padaju sporo, a onda iznenada

- Raspad SSSR-a nije bilo nešto što je moglo da se predvidi. Kao što je Skot Ficdžerald opisao kako izgleda kada ostanete švorc: postepeno, a onda iznenada - rekla je Ketlin Luis, istoričarka specijalizovana za pitanja svemira.

Mihail Gorbačov je 1987. godine predstavio set demokratskih i ekonomskih reformi kojima je cilj bio da olabave kontrolu Komunističke partije nad saveznim zemljama. Dok se Gorbačov udaljavao, udaljavale su se i pojedine savezne države. Kazahstanci su u oktobru 1990. godine proglasili suvreneu republiku u okviru SSSR-a.

Trvdolinijaši iz Komunističke partije su, ne dozvoljavajući reforme, pokrenuli propali državni udar u avgustu 1991. godine.

AP Photo/Liu Heung Shing, File)
 

Iako je Gorbačov ostao na vlasti, zemlja je bila ekonomski i politički oslabljena, i do decembra sve je počelo da se raspada.

Dana 25. decembra 1991. godine, predsednik je podneo ostavku. Kako je naveo, bilo mu je jasno da ne može ništa drugo da uradi, jer bi svaki naredni potez mogao da dovede do građanskog rata.

Tokom leta, Krikaljov je obavešten o tome da će umesto iskusnog kosmonauta koji je trebalo da ga zameni doći Kazahstanac sa manje iskustva. Zbog toga je ostao u svemiru još pet meseci, za dobrobit zemlje.

Krikaljova su manje brinule političke implikacije novonastalih događaja, već je više bio zabrinut iz ličnih razloga.

- Strahovao je od toga koliko će produženje misije uticati na njegovo fizičko zdravlje. Reč je o tome što se stanje kostiju i mišića pogoršava ukoliko se duže boravi u svemiru, a on je trenirao za boravak od pet meseci, a ne za misiju dugu godinu dana - navela je Luisova.

Drugi kosmonauti su dolazili i odlazili u narednim mesecima, ali je Krikaljov ostajao, čak i kada je pala vlada. Nije mogao da se vrati kući 26. decembra, nakon sloma zemlje, jer bi to značilo da ostavlja stanicu "Mir" bez posade.

SSSR nije želeo da ostavi stanicu bez nadzora i posade jer su tu lekciju naučili na primeru "Saljuta 7".

NASA via AP
 

Ostavljena bez posade, ova svemirska stanica je imala kvar i počela je 1985. godine da se nekontrolisano obrće, što je moglo da nanese veliku štetu kosmonautima koji su imali zadatak da uđu u nju. Ipak, uspeli su da stave stanicu pod kontrolu, a vođe sovjetskog svemirskog programa bile su svesne toga koliku ulogu je ljudski faktor igrao u sprečavanju katastrofe. 

Posvećenost tome da se očuva ne samo "Mir" već i ceo svemirski program bila je ključna u tome da se Kiroljov održi na stanici u dobrom zdravlju.

- Ti ljudi su i dalje radili svoj posao. Koja god država da je nasledila Sovjetski Savez, prepoznali su potrebu za nacionalnim prestižom, da se održi svemirska stanica - poručila je Luisova.

U pitanju su bili veoma inteligentni i obrazovani profesionalci koji su bili posvećeni radu u svemiru, iako godinama, pred kraj SSSR-a, nisu mogli od toga i da žive. 

- Pred slom SSSR-a, uvek ste mogli da uhvatite taksi u Moskvi, a postojala je velika verovatnoća da će za volanom biti neko sa diplomom fizičara - dodala je ona.

Jednom rečju, Krikoljov nije, u tom smislu, bio potpuno sam, a kontakt sa zemljom nikada nije prestao. 

Takođe, koristio je radio-aparat kojim je komunicirao sa radio-amaterima širom sveta, tako da, iako nije lično video kako se država urušava, možda je bio jedan od bolje informisanih građana u danima i nedeljama nakon govora Mihaila Gorbačova.

Konačno kod kuće

Kada mu se misija napokon završila, Krikoljov se na Zemlju vratio u martu 1992. godine. Bio je prilično slab i nije mogao da hoda bez pomoći kada se, posle 311 dana provedenih u svemiru, spustio u Kazahstan.

Profimedia
 

Čovek bi pomislio da bi neko ko je bio u njegovoj poziciji zauvek odustao od daljih putovanja u svemir, ali to s njim nije bio slučaj. Imao je mnogo duže misije kasnije tokom karijere.

Krikoljov je učestvovao u nekoliko misija tokom devedesetih, predstavljajući Rusku Federaciju, a 2005. godine je služio kao komandant Međunarodne svemirske stanice.

Dve godine kasnije, imenovan je za direktora svemirskih letova sa ljudskom posadom pri Roskosmosu.

AP Photo/Alexander Zemlianichenko
 

Sa 803 dana provedena u kosmosu, drži treće mesto, iza Rusa Jurija Malenčenka, koji je u misiji bio 827 dana, i Genadija Padalka, koji je sa 878 dana osvojio neprikosnoveno prvo mesto.

NASA je u oktobru 1992. objavila da će jedan iskusan ruski kosmonaut biti član posade na jednom od budućih letova spejs-šatla. Krikaljov je bio jedan od dva izabrana kosmonauta koji su trenirali za posao specijaliste misije tokom leta STS-60. Izabran je za specijalistu misije u aprilu 1993. godine. U septembru 1993. kosmonaut Vladimir Titov izabran je da leti na misiji šatla STS-63, dok je Krikaljov bio njegova zamena.

Krikaljov je bio član posade misije STS-60, prve zajedničke spejs-šatl misije SAD i Rusije upućene 3. februara 1994. Tokom osmodnevnog leta, posada "Diskaverija" obavila je više eksperimenata o materijalima i ospervaciji Zemlje. Krikaljov je upravljao dobrim delom operacija sistema za daljinsko manipulisanje. Nakon što je 130 puta obišao oko Zemlje i nakon pređenih 6.370.334 kilometara, "Diskaveri" se prizemljio na svemirski centar "Kenedi" 11. februara 1994. godine. Tokom tog leta Krikaljov je proveo dodatnih osam dana, sedam sati i devet minuta u svemiru.

AP Photo/Ivan Sekretarev
Krikaljov 2005. godine

Krikaljov se vratio dužnostima u Rusiji nakon obilnog iskustva stečenog tokom misije šatla. Povremeno je posećivao Džonsonov svemirski centar u Hjustonu gde je pomagao kontroli misije tokom zajedničkih operacija SAD i Rusije.

Krikaljov i Robert Kabana su postali prvi ljudi koji su ušli u Međunarodnu svemirsku stanicu u decembru 1998. godine.

Krikaljov je takođe bio član posade šatla "Endevor" na misiji STS-88 (od 4. do 15. decembra 1998), prve misije izgradnje MSS. Tokom dvanaestodnevne misije modul "Juniti" je spojen sa modulom "Zora". Dva člana posade su sprovela tri šetnje svemirom da bi povezali kablove i pričvrstili alat koji će biti korišćen tokom narednih misija. Tokom misije su takođe stavljena u orbitu dva mikrosatelita - "Mighty Sat" 1 i SAC-A. Let je trajao 283 sata i 18 minuta, tokom kojih je "Endevor" 185 puta obišao Zemlju.

Krikaljov je u istoriju ušao kao "poslednji građanin Sovjetskog Saveza".

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike