Totalitarizam: Dominacija tehnoloških giganata ili kako je Velika petorka postala nova svetska vlada (I deo)

16.07.2021

19:04 >> 11:12

0

Sa nezaustavljivim širenjem interneta, značajno se promenio naš način života, a kontrola sajber-prostora je u rukama svega nekoliko veoma moćnih kompanija

Totalitarizam: Dominacija tehnoloških giganata ili kako je Velika petorka postala nova svetska vlada (I deo)
Copyright 24sedam/Profimedia

Pandemija koronavirusa je još više pokrenula već dobro poznate priče o globalizaciji. Iako je postojala potreba za globalnom akcijom, uvek se postavlja pitanje koliko države mogu da samostalno donose odluke.

Globalizacija je godinama bila drugo ime za liberalizaciju u različitim poljima delovanja, pa su tako vlade dozvoljavale da se robe, usluge, kapital i podaci prenose preko granica, sa veoma malo kontrole, a ta praksa postoji još od 80-ih.

Pročitajte još

Postoje mnogi drugi aspekti globalizacije, ali je ona ekonomska uvek u prvom planu, a posebno je bilo razočaravajuće tokom ekonomske krize 2008. godine kada se videlo koliko su vlade mnogih država omanule.

Francuski ekonomista Žan Pisani-Feri smatra da je takva faza globalizacije sada pri kraju i to iz dva razloga – međunarodna zajednica se suočava sa velikim izazovima, poput globalnog javnog zdravlja ili klimatskih promena, a drugi razlog je političke prirode. U EU sve više vlada evroskepticizam, pogotovo posle Bregzita, a izbor Donalda Trampa na čelo SAD je, makar u prvi mah, pokazao da narod želi drugačije ličnosti i politike na vrhu države, a Francusku učestalo potresaju antivladini protesti Žutih prsluka.

Jedan od najvećih kritičara donošenja odluka iz jednog centra je svakako i mađarski premijer Viktor Orban.

Profimedia

On na sve načine pokušava da se odupre metodama vladanja iz Brisela, koje smatra totalitarističkim, i nametanja vrednosti jedne ideologije suprotnim suverenitetu i tradicijama naroda koji čine tu Evropsku uniju, a u korist globalizma.

Orban optužuje Evropsku uniju da se pretvorila u organizaciju koja je u službi velikih transnacionalnih korporacija. To znači da dolazi do negiranja nacionalnih suvereniteta i identiteta, što je zapravo u suprotnosti sa samom idejom nastanka EU.

Velika petorka

Posebnu priču čine tehnološki giganti.

Sa nezaustavljivim širenjem interneta, značajno se promenio naš način života, a kontrola sajber-prostora je u rukama svega nekoliko kompanija, poput “Gugla”, “Fejsbuka”, “Tvitera” ili “Amazona”, a njihova moć je tolika da države potpuno ostaju u senci.

Profimedia

Takvu moć na svetske vlade nisu imale ni velike korporacije naftne ili duvanske industrije, koje svakako imaju impozantan uticaj na tržište, ekonomiju i život ljudi.

Ta “zamena moći” je postala jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju današnja društva.

Velika petorka, “Majkrosoft”, “Epl”, “Fejsbuk”, “Amazon” i “Gugl”, gospodari našim životima, ali pridružuju im se i mnoge druge platforme.

Profimedia

One nam nalažu kakvu muziku da slušamo, kakvu robu da kupujemo, u koje restorane da odlazimo, preko društvenih mreža utiču na naše stavove i slobodu govora.

Bez interneta život je danas mnogima skoro pa nemoguć, a naš boravak u virtuelnom svetu umnogome kreiraju pomenuti giganti što se potom preliva u stvarnost. Rad na računaru je nezamisliv bez operativnog sistema koji obezbeđuje “Majkrosoft”, onlajn kupovina bez “Amazona”, a bilo kakva pretraga bez “Gugla”. Ukoliko niste na društvenim mrežama, kao da ne postojite, a “Gugl” svake godine razvija algoritam do vrhunca uz pomoć kojeg vam se na ekranu pokazuju sadržaji koji odgovaraju isključivo vama.

– Američko društvo je ustrojeno tako da je darovitim pojedincima dozvoljena mogućnost neograničenog materijalnog bogaćenja, a koliko je reč o onima koji su osmislili patente koji su doveli do nove industrijske revolucije nije ni čudo što takve kompanije imaju abnormalne profite. Kako to obično biva, novac pod ruku vodi moć, i ti pojedinci žele da ostvare svoj politički uticaj. Nekada to rade iz ličnih preferencija, a nekada zato što je to interes dela političkog establišmenta koji ih štiti – rekao je za 24sedam Predrag Rajić iz Centra za društvenu stabilnost.

Ukoliko niste deo tog kluba koji su nametnuli tehnološki giganti, možete biti prilično izopšteni. Jedan od najboljih primera je i nekadašnji američki predsednik Donald Tramp.

Profimedia

Svi se sećamo kako je prošao na kraju svog mandata kada je proteran sa svih mogućih društvenih mreža i platformi jer se njegovi stavovi nisu uklapali u postojeći narativ.

Pročitajte još

– U pitanju su restrikcije koje bi inače bile nedozvoljene da ih sprovodi vlada, a sad stupaju na snagu jer ih sprovode privatne komapnije. Američka država ne može sebi da dozvoli direktno uplitanje u politiku ovih kompanija, to bi bilo suprotno postulatima tog društva. Američki donosioci odluka ne žele da ove kompanije budu generatori političkog delovanja koje je upereno protiv onoga što establišment smatra nacionalnim interesom. Siguran sam da će politička klasa nastaviti da utiče na rukovodstvo tehnoloških giganata kako bi se pronašla tačka zajedničkog interesa pomoću kojeg je establišment uspevao da utiče na određene tokove, prevashodno na internet komunikacije, kako ona ne bi izmakla kontroli u potpunosti – dodaje Rajić.

Ekonomski uspeh usred velikog kraha

Dok je svetska ekonomija doživela krah kakav nije viđen od Velike depresije, tehnološki giganti su doživeli pravi procvat.

Nekadašnji izvršni direktor “Gugla”, Erik Šmit, rekao je da najmoćnije kompanije imaju mogućnost da se brže oporave nego druge.

– Kada imate lidera u industriji, i dođe do nekakvog kolapsa, taj lider, ukoliko ima dobro rukovodstvo, namerava da se vrati još jači naredne godine – rekao je na jednom panelu prošle godine.

Profimedia

– Iako cenimo što postoji mogućnost da uslužujemo mušterije i vidimo da postoji veća potražnja, nema pobednika ove pandemije kovid 19 – naveo je portparol “Amazona” Den Perlet Vašington postu. Inače, Vašington post je u vlasništvu Džefa Bezosa, vlasnika “Amazona”.

Svetsko bogatstvo u rukama šačice ljudi

 

Ukupan broj milijardera povećao se tokom pandemije koronavirusa, pokazao je izveštaj Forbsa iz aprila. Svet sada ima 2.755 milijardera, što je 30 odsto više u odnosu na prošlu godinu. Inače, to je ujedno i najveći broj milijardera na svetu do sada. Čak 86 odsto ovih milijardera bogatije je nego što je bilo prošle godine, odnosno prihodi i vrednosti su im se još više povećali.

Šest od 10 najbogatijih ljudi na svetu zaradilo je novac na tehnologiji, a ukupna imovina koju kontrolišu svi tehnološki milijarderi globalno meri 2,5 biliona dolara, daleko više od bilo koje druge industrije.

Ključni pokretač uvećavanja njihovog bogatstva bio je neviđeni odgovor monetarne politike na stabilizaciju finansijskih tržista u ranim danima pandemije, koji je podstakao rast na berzi. Kada se Volstrit našao na ivici panike u martu 2020, Federalne rezerve su se umešale obećavajući niske stope i održavanje likvidnosti.

Kombinacija “lakog” novca i nagle promene ekonomske aktivnosti, koja je favorizovala digitalnu trgovinu, komunikacije, edukaciju i poslovanje, dala je neočekivani vetar u leđa tehnološkim firmama – startapima i velikim kompanijama.

Ovo je zapanjujući pokazatelj toga kako je pandemija iskrivila velike delove realne ekonomije i povećala upornu ekonomsku nejednakost u SAD, primera radi, koja se i dalje temelji na rasnoj i etničkoj osnovi.

 

Šef „Amazona“ Džef Bezos prvi je čovek u istoriji čije je bogatstvo prešlo granicu od 200 milijardi dolara.

Njegovo bogatstvo najvećim delom čini udeo u akcijama kompanije, čija je cena proteklih godina u konstantom rastu, posebno u protekle dve godine.

Bezos je postao najbogatiji čovek u savremenoj istoriji 2018. kada je njegovo lično bogatstvo poraslo na 150 milijardi dolara.

Akcije „Amazona“ dostigle su vrhunac u aprilu 2020. godine nošene ogromnom potražnjom mušterija, a od tada je njihova vrednost nastavila da raste, zbog čega je kompanija dobila stotine milijardi dolara u tržišnoj vrednosti, a investitori su u 2020. godini ostvarili profit od 86 odsto na uloženi novac.

Pandemija koronavirusa pomogla je u rastu „Amazona“, jer su potrošači bili primorani da se okrenu onlajn prodavnicama za potrepštine, uključujući tu maske, dezinfekciona sredstva, pa čak i naručivanje svakodnevnih namirnica.

Održivost globalizacije?

Kako smatra Pisani-Feri, citirajući bivšeg guvernera Centralne banke Indije, Ragurama Radžana, svet je postao “nirvana za one iz više srednje klase i, naravno, za bogate, gde uspevaju samo deca uspešnih”. Oni koji su ostavljeni na cedilu tražiće da osete da negde pripadaju, što dovodi u pitanje političku održivost globalizacije.

Tenzije između težnje za velikom globalnom akcijom i sve većim aspiracijama da se ponovo oforme političke zajednice u okviru država je veliki su problem za današnje političare. A nije jasno da li će moći da prevaziđu ovu kontradikciju. Ekonomista zaključuje da stara globalizacija izumire, ali da neka nova svakako treba da se rodi.

Zahvaljujući sve većoj “platformizaciji” kapitalizma, moguće je da će uslediti pojava “država platformi”. Tehnološki giganti će skupiti sve veću moć u ekonomiji i društvu.

Ukoliko građani žele da se odupru ovakvom sistemu morali bi da pronađu način da povrate vlasništvo nad svojim podacima i okončaju kapitalizam koji počiva na nadzoru ili da srž delovanja tehnoloških giganata prebace na narod.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike