Poslednji dani Bin Ladena: Nije bio svestan da mu se carstvo urušava, a Arapsko proleće ga je šokiralo

08.08.2021

19:09 >> 06:17

0

Vođa Al Kaide nije bio svestan svog pada, piše Piter Bergen

Poslednji dani Bin Ladena: Nije bio svestan da mu se carstvo urušava, a Arapsko proleće ga je šokiralo
Copyright AP/Mazhar Ali Khan, File

U prvim nedeljama 2011. godine, Osama bin Laden je bio zabrinut. Već pet godina se, sa ženama, decom i unucima, krio u kući u pakistanskom Abotabadu. Njegova dva brata su mu bila dugogodišnji telohranitelji, članovi Al Kaide.

Činili su sve za njega, od kupovine na lokalnim pijacama do prenošenja poruka drugim liderima te terorističke organizacije, piše u knjizi “Uspon i pad Osame bin Ladena” Pitera Bergena, analitičara nacionalne bezbednosti i bivšeg producenta CNN.

Pročitajte još

Knjiga je objavljena 20 godina nakon terorističkog napada na SAD i 10 godina nakon likvidacije čoveka koji je stajao iza toga – Osame bin Ladena, stoga ne čudi što je privukla veliku pažnju.

U njoj se opisuju poslednji dani nekada najtraženijeg begunca na svetu.

Kako piše Bergen, telohraniteljima je jednog dana dozlogrdilo da toliko rizikuju živote čuvajući Bin Ladena.

Stvari su išle toliko loše da im je 15. januara napisao pismo, iako su svi živeli zajedno, u kome je priznao da zna da su ljuti i moli ih da mu daju vremena da nađe nove ljude i novo sklonište.

Ipak, to se nije dogodilo. Zajedno sa braćom i jednom od njihovih žena ubijen je 2. maja 2011. godine, kada su im u skrovište upali američki marinci.

U toj operaciji nije samo uklonjen traženi terorista već je pronađeno i oko 470.000 kompjuterskih fajlova na 10 hard-drajvova, pet kompjutera i stotine USB memorija i diskova.

Bilo je tu i njegovih pisama i dnevnika i sličnih dokumenata koji najbolje pokazuju ko je bio Bin Laden i kako je živeo.

Dve ćerke su vodile, rukom pisani, dnevnik, koji opisuje poslednje nedelje njegovog života.

Kuća u Abotabadu, Profimedia

Arapsko proleće

Osama bin Laden je početkom te 2011. godine smatrao da ga je vreme pregazilo i da se stvari događaju mimo njega. Bio je u srednjim pedesetim godinama, a širom Bliskog istoka dogodili su se protesti i smene vlasti – ono što ćemo kasnije zvati Arapsko proleće.

Bin Laden nije znao kako da odgovori na to jer niko više nije mahao zastavama ili sloganima Al Kaide, tražili su osnovna ljudska prava.

U to vreme, u Pakistanu mu se pridružila njegova najstarija žena Um Hamza (Majka Hamze u prevodu), koju je posmatrao kao podjednako inteligentnu. Bila je osam godina starija od njega i završila je studije dečje psihologije, a posedovala je i bogato znanje o Kuranu. Deceniju je provela u kućnom pritvoru u Iranu, nakon napada 11. septembra 2001. Želeo je da ustanovi postoji li mogućnost da se proglasi za vođu pokreta Arapskog proleća, piše Bergen.

Profimedia

Kako se navodi, svakog dana je imao porodične sastanke u kući u Abotabadu, kako bi raspravili koji je adekvatan odgovor na Arapsko proleće. Na sastancima su prisustvovale Um Hamza i druga žena Siham, pesnikinja i dobar poznavalac gramatike Kurana. Ona je često prepravljala Bin Ladenove spise. Dve ćerke su pravile zapisnike, koji su pokazali da je porodica bila zabrinuta što na protestima u arapskim zemljama nema pristalica Al Kaide i njene ideologije.

Ipak, znali su da Arapsko proleće nema nikakve veze sa Bin Ladenom, ali su ga hrabrili da objavi veliko zvanično saopštenje. Verovali su da njegove reči mogu da promene tok Arapskog proleća.

Izvinjenje muslimanima

U knjizi se navodi da je Bin Laden ozbiljno razmišljao o tome da objavi neku vrstu izvinjenja u ime Al Kaide i njenih saveznika. Naravno, izvinjenje ne bi bilo upućeno Amerikancima, već muslimanima, jer su tokom raznih napada i akcija stradali brojni civili.

Želeo da se počne nova era kojom bi se ispravile greške koje su napravljene. Toliko daleko je otišao u tome da je hteo i da promeni ime Al Kaide, jednom rečju, želeo je da promeni imidž.

Pročitajte još

Ipak, taj “ribrending” nije podrazumevao da će se stati sa terorističkim napadima na američke mete. Kako se bližila 10-godišnjica napada na Kule bliznakinje, Bin Laden je, navodno, želeo da to obeleži na poseban način, još jednim spektakularnim masakrom. Svojim zapovednicima je rekao da je ubistvo predsednika Baraka Obame prioritet, ali je meta bio i general Dejvid Petreus, tada stacioniran u Avganistanu. Navodno, poručio im je i da se ne bave državnim sekretarom Džoom Bajdenom jer jer “potpuno nespreman” za funkciju predsednika.

(Ne)prijatelji

Mnogi su mislili da Bin Laden dobija podršku pakistanskih vojnika ili najviših zvaničnika. Ipak, pronađeni dokumenti pokazuju da nije bilo nikakve komunikacije među njima, već upravo suprotno – pakistanski vojnici proglašeni su za “otpadnike”, pa su oni bili potencijalna meta.

Sa druge strane, veza sa talibanima u Avganistanu bila je dobra, a Bin Ladenovi dokumenti pokazuju da nisu nameravali da prekidaju te odnose. Sarađivali su u vojnim operacijama i finansiranju.

Mutne veze su postojale i sa iranskom vladom, tvrdi Bergen, pozivajući se u knjizi na pomenute dokumente. Nekoliko vođa Al Kaide i članova Bin Ladenove porodice, poput Um Hamze, živelo je u Iranu, doduše u kućnom pritvoru. Dokumenti ne pokazuju da su ikada sa Iranom sarađivali u terorističkim napadima, ali pokazuju Bin Ladenovo veliko nepoverenje prema iranskom režimu.

Profimedia

Nije bio svestan pada

U javnosti su se pojavljivali navodi da se Bin Laden krije u udaljenoj pećini, daleko od čelnika Al Kaide. Dokumenti pokazuju da je on do poslednjeg dana rukovodio organizacijom. Bio je veoma dobro upućen u odluke i pružao je strateške savete pristalicama na Bliskom istoku i u Africi. Al Kaida je 2010. godine nominovala jermensko-američkog učenjaka Anvara al Avlakija da bude mogući novi lider, ali se Bin Laden nije pojavio na sastanku. Lideri Al Kaide u Jemenu su predložili da se osnuje “Islamska država” u toj zemlji, ali je Bin Laden rekao da nije trenutak za to, pa su ga poslušali.

Bergen ga opisuje kao lidera koji nije imao svest o tome da mu se njegov najveći “uspeh”, napad 11. septembra, obio o glavu. Počeo je da veruje u sopstvenu propagandu – da je Amerika “tigar od papira”, da će se povući sa Bliskog istoka posle terorističkog napada i da će onda njihove sluge, poput Saudijske Arabije, da se uruše poput domina.

Međutim, situacija je bila drugačija. Amerika je bila prisutna u sedam muslimanskih zemalja, što je daleko od vizije koju je imao Bin Laden.

Može se reći da je Osama bin Laden bio čovek koji je promenio tok istorije, ali rezultati nisu bili onakvi kakve je očekivao. Umro je znajući da je omanuo, napisao je Bergen.

Našli ga zbog donjeg veša

Kuća u Abotabadu je izgrađena kako bi se tu Bin Laden krio sa svojom porodicom.

U to vreme, Bin Laden je imao tri žene: Karijah Sabar (52), Siham al Šarif (44) i Amal el Sadah (17).

Izgrađena je trospratna kuća koja je imala četiri sobe na jednom spratu i još četiri na drugom, svaka sa kupatilom, a na poslednjem spratu bili su spavaća soba, kupatilo, radna soba i terasa, koju je Bin Laden lično koristio.

Navodno, članovi porodice su u kuću počeli da se useljavaju 2005. godine i retko su je napuštali, samo je Amal išla u bolnicu dvaput, pod lažnim imenom, kako bi se porodila.

Profimedia

Međutim, kada je doušnik CIA iz Pešavara, navodno 2010. godine, spazio telohranitelja Ibrahima Saida Ahmeda abd al Hamida u gužvi, CIA je počela da prati njegov automobil i tako došla do kuće, koja je, inače, bila najveća u tom kraju. Nije bilo telefona ili interneta, kuća je imala svega nekoliko prozora i verandu opasanu zidom.

Pripadnici CIA su se smestili u jednoj kući u blizini, kako bi pratili život ukućana u sumnjivom objektu. Upravo im je sušenje veša najviše privuklo pažnju, jer je svakog jutra sušilica bila puna ženske odeće, tradicionalnih muških odora, dečjih pelena, ali i mnogih drugih delova odeće kojih je jednostavno bilo previše čak i za 11 članova telohraniteljeve porodice.

Agenti su izračunali da, sudeći po vešu, u kući žive odrasli muškarac, nekoliko odraslih žena i najmanje devetoro dece.

Pročitajte još

Kada su svoje pretpostavke izneli tadašnjem predsedniku SAD Baraku Obami, on je dao dozvolu da CIA likvidira teroristu.

U maju 2011, operacija je izvedena, a Vašington je kasnije saopštio da je Osama bin Laden mrtav, 10 godina nakon napada na Njujork i Pentagon.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike