Ko je Nensi Pelosi, druga najmoćnija žena u Sjedinjenim Američkim Državama?

05.01.2021

08:00 >> 08:45

0

Obezbedila je četvrti mandat na mestu predsednice Predstavničkog doma, a sad je pred njom jedan od najvećih izazova

Ko je Nensi Pelosi, druga najmoćnija žena u Sjedinjenim Američkim Državama?
Copyright Profimedia

Nensi Pelosi (80) obezbedila je svoj četvrti mandan na mestu predsednice Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država. Ona vodi demokrate u donjem domu Kongresa od 2003, a u 50 godina karijere pred njom je sa Bajdenovim dolaskom na vlast jedan od najvećih izazova do sada.

Kako Kamala Haris stupa na mesto prve potpredsednice SAD, Pelosi više neće biti najmoćnija žena u američkoj politici, ali će igrati ključnu ulogu u unapređivanju agende novog predsednika.

Pelosi je tokom 17 godina u Predstavničkom domu pokazala da je sposobna da održi jedinstvo svoje partije bez obzira na unutrašnja previranja, a ispostavilo se da ima dobar instinkt kada su u pitanju političke odluke.

Odrasla je u porodici političara

Republikaci su Nensi Pelosi predstavljali najčešće kao “liberala iz San Franciska”, ženu koja je izraziti zagovornik levičarskih shvatanja, ali njeni koreni potiču sa druge strane kontinenta.

Ona je odrasla u porodici političara, kao najmlađe od sedmoro dece, u Baltimoru (Merilend), gde je njen otac bio gradonačelnik. Koledž je završila u blizini Vašingrona, gde je upoznala Pola Pelosija, za koga se kasnije udala.

Njih dvoje su prvo živeli na Menhetnu, pa u San Francisku, gde je bila klasična domaćica koja je u roku od šest godina rodila petoro dece – četiri ćerke i sina.

Profimedia

Politički uspon

Politički aktivna postala je 1976. godine, koristeći veze koje je njena porodica imala da pomogne guverneru Kalifornije Džeriju Braunu da se kandiduje za predsednika SAD. Nakon toga postepeno je krčila svoj put ka sve višim pozicijama u demokratskoj stranci, da bi na kraju postala njen lider, a 1988. i članica Predstavničkog doma.

U Beloj kući brzo je stekla poštovanje i počela da grabi ka najvišoj poziciji. Kako je predstavljala grad sa velikim brojem homoseksualaca, njen prioritet bio je da podstakne istražovanja u vezi sa AIDS-om.

Za predstavnicu manjine u Kongresu kandidovala se 2001. godine i odnela pobedu “za dlaku”, da bi sledeće godine postala vođa manjine, to jest došla je na čelo stranke koja je u to vreme bila opozicija.

Koji je posao predsednika Predstavničkog doma SAD?

Posao predsednika Predstavničkog doma detaljno je opisan u Ustavu SAD. Osoba koja je na ovoj funkciji druga je u redu za mesto predsednika države, odmah posle potpredsednika. Većinska stranka u Predstavničkom domu ima praktično potpunu kontrolu nad zakonodavnim postupkom, a predsednik i predsedavajući odbora odlučuju o tome koji zakoni će biti uzeti u obzir da se za njih glasa. Oni postavljaju dnevni red i odlučuju o pravilima prilikom debate.

Ako predsednik uspe da održi većinu, zakonodavni proces teče neometano. Tako je od 2009. do 2011. bez problema obezbeđen stimulativni paket od 840 milijardi dolara posle ekonomskog kolapsa 2008. godine.

Dolazak do vrha

Pelosi je bila veoma glasan protivnik američke invazije na Irak 2003. godine, a ovaj njen stav oslobodio je demokrate optužbi za ovaj potez kada su 2006. posle 12 godina postali vladajuća stranka u Predstavničkom domu. Partija ju je izabrala za predsednicu i tako je ona postala prva žena u istoriji SAD koja se našla na ovoj poziciji.

Četiri godine kasnije demokrate su izgubila kontrolu nad donjom komorom Kongresa, ali je Pelosi uspela da prevaziđe izazove koji su bili pred njom i da 2018. preporodi stranku.

Najvažniji momenat

Pelosi se susrela sa mnogim poteškoćama kada je 2018. ponovo izabrana za predsednicu Predstavničkog doma. Do tada je ona postala gromobran za bes republikanaca – u njihovim očima ona je bila predstavnik elite koja je podsticala radikalnu platformu na koju je odlazilo dosta novca. Tokom kampanje ona se našla na žestokom udaru opozicije, ali je bez obzira na to odnela ubedljivu pobedu u Predstavničkom domu.

Ipak, posle pobede sačekale su je dve prepreke – predsednik Donald Tramp i senator Mič Makonel – zbog kojih svi zakoni koji su predloženi u okviru Predstavničkog doma nisu zaživeli.

Veliku pažnju Pelosi je privukla svojim sarkastičnim aplauzom posle Trampovog govora o stanju nacije, a iste noći pocepala je njegov govor pred televizijskim kamerama, posle čega se pravdala da je to uradila jer su reči koje je predsednik izgovorio “manifest neistina”.

Pročitajte još

Opoziv Donalda Trampa

Pelosi u početku nije voljno pokrenula treći pokušaj opoziva Donalda Trampa, ali kada je 2019. Tramp pritisnuo Ukrajinu, izjavila je da je zloupotrebio svoju moć i da to ne može da se ignoriše.

Tramp je optužen da je podsticao Ukrajinu da iznese štetne informacije o Džou Bajdenu i da je vojnu pomoć upotrebio kao sredstvo za postizanje tog cilja, ali ga je optužbi oslobodio Senat pod kontrolom republikanaca.

Tanka pobeda

Od demokrata se očekivalo da 2020. imaju veliku većinu u Predstavničkom domu, ali su izgubili veliki broj članova Kongresa. Zato će Pelosi imati veoma težak zadatak da ispuni zahteve levog krila svoje partije, zbog čega analitičari smatraju da je pred njom jedan od najvećih političkih izazova do sada.

Moraće pažljivo da rukovodi neznatnom većinom i da se nada da će demokrate povratiti Senat ili ubediti republikance da pristanu na koaliciju u Kongresu. Osim toga, imaće veoma malo prostora za greške u nameri da pomogne Džou Bajdenu da uspešno startuje na mestu predsednika SAD.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike