Danijela je svima pokazala da pčelarstvo nije samo muški posao: Pčele su me usrećile, ali i iškolovale decu (FOTO)

13.07.2021

06:00 >> 07:43

0

Danas je Danijela jedina žena u Srbiji koja ima čak 70 pčelinjih domaćinstava

Danijela je svima pokazala da pčelarstvo nije samo muški posao: Pčele su me usrećile, ali i iškolovale decu (FOTO)
Copyright 24sedam/Maja Kostić

Da pčelarstvo nije muški posao, već da u njemu jednako mogu uživati i biti uspešne i žene, pokazuje Danijela Petrović (47), iz sela Rujište kod Ražnja, jedna od rektih pčelarki iz ovih krajeva.

Pročitajte još

Iako su je pre petnaest godina, kada je počela da se bavi pčelarstvom, mnogi uveravali da je to muški posao, te da neće moći sve sama, Danijela nije odustajala od svoje namere. Počela je da čuva i gaji pčele, pre svega iz velike ljubavi koja se prema ovom poslu rodila od najmlađih dana, da bi danas postala jedina žena u Srbiji koja ima čak 70 pčelinjih domaćinstava.

Zbog toga što smatra da podela na muške i ženske poslove ne treba da postoji, Danijela je rešila da osnaži i druge žene koje žele da se bave pčelarstvom, pa im često poklanja rojeve i daje savete kako da budu uspešne u ovom, ne tako lakom, poslu.

Sad ih je više

24sedam/Maja Kostić

– Bila sam jedina žena pčelar u ovim krajevima doskoro. Sada imam koleginice koje sam ja zapčelarila, u Ražnju i okolini. Imam običaj da poklanjam rojeve ženama, jer kada sam počela, svi su bili u neverici da žena to može da radi. I eto, ja sam dokazala da ipak može – priča nam Danijela.

Ističe da naročito u pčelarstvu nema mesta podeli na muško-ženske poslove, jer u njemu jednako mogu uživati svi koji vole pčele.

– Zašto muški, to može da bude vrlo lep ženski posao! Ovo sam počela iz ljubavi da radim jer pčele volim. Pčelarstvo jedino može iz ljubavi da se radi. Dobri ste u pčelarstvu onda kada vam pčele postanu gotovo bitnije od vas samih. Pčele traže  proširivanje, prehranu i lečenje, i ukoliko zakasnite, ne možete biti dobar pčelar – naglašava sagovornica 24sedam.

– Stvarno dajem sve od sebe da im poklonim veliku ljubav, jer su me pčele mnogo usrećile. Pored njih odmorim dušu, napunim baterije, čak i pričam sa njima. U početku su mi se ukućani smejali, ali su shvatili da pčele u stvari jesu mnogo dobri sagovornici i da umeju da slušaju možda bolje nego ljudi – objašnjava.

Nema slobodan vikend, niti popodne

24sedam/Maja Kostić

Priseća se kako je sve počelo pre petnaestak godina, sa jednom košnicom, kada su pčele same došle na njeno porodično imanje iz zaboravljene komšijske košnice.

– Naš kućni prijatelj je čuvao tada kod nas par košnica izvesno vreme. Kada ih je odneo, jedna je ostala ispred kuće i nama su pčele tu došle da se roje. Same su ušle u košnicu, i nismo znali šta da radimo. Tada sam pozvala svog bivšeg nastavnika, iskusnog pčelara, da mi kaže kako da brinem o njima. Sada imam 70 košnica o kojima treba brinuti svakodnevno – ističe ova iskusna pčelarka, i dodaje da se sve može postići uz dobru organizaciju, malo strpljenja i mnogo ljubavi.

– Doduše, bez slobodnih vikenda, bez slobodnog popodneva. Jedino, možda, malo trpi porodica, ali ja sam uvek imala svu moguću podršku. Svi imaju razumevanja i pomažu, ko koliko stigne – objašnjava nam ona.

A da li se isplati?

24sedam/Maja Kostić

Kaže da su je pčele mnogo usrećile, ali i da su joj pomogle da iškoluje decu, onda kada je bilo najteže i kada novca nije bilo dovoljno.

Ne može mnogo da se zaradi u ovom poslu, ali pčelarstvo se najviše isplati onima koji sele pčele. Međutim, ona to ne radi. Za neke dodatne prihode bude dovoljno. I kada je bilo najpotrebnije, pčele su pomogle.

– Pčelarstvo se jedino isplati onima koji sele košnice, a ja to ne radim jer nisam u takvoj prilici. Treba tu malo više ulaganja u kontejnere za selidbu, a pošto je moj suprug alergičan na ujed pčela, ne bih imala s kim to da radim. Ali bude tu nekih godina kada je više bargema, a slabije livade, ili obrnuto. Jedna godina pokrije drugu, tako da se isplati kada se sve sabere –  zaključuje ona.

Za sve ono van pčelinjaka, Danijeli danas pomožu suprug i dvoje dece. Dok je ona zadužena za sam pčelinjak, ćerka, sin i suprug pomažu oko košnica, ramova, vrcanja i prodaje meda.

Porodica godišnje proizvede stotine kilograma bagremovog i šumskog meda u sezoni.

Pročitajte još

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike