Trend apsolutnog siromaštva: Dužni do groba, čak 800.000 građana živi uz pomoć minusa

22.09.2021

09:38 >> 09:44

0

Autor: M.P.

Mnogi od njih su upali u dužničko ropstvo, spiralu iz koje je teško izaći

Trend apsolutnog siromaštva: Dužni do groba, čak 800.000 građana živi uz pomoć minusa
Primanje mita - Copyright Ilustracija/Profimedia

Nedavna odluka Hrvatske narodne banke da reguliše pitanje tzv. prećutnog minusa tekućeg računa, koji banke odobravaju po skupim, često dvocifrenim kamatama, otkrilo je da više od 800.000 hrvatskih građana preživljava uz pomoć minusa. Mnogi od njih su upali u dužničko ropstvo, spiralu iz koje je teško izaći.

Pročitajte još:

Dovoljno je izgubiti posao i postati deo mračne statistike, od minusa do blokade. U petočlanoj porodici, koja je htela da ostane anonimna, otac nije primio tri plate, pa je neplaćeni račun za vodu od sto kuna (13 evra) u izvršnom postupku porastao na 1.200 kuna (160 evra). Nakon toga, njegov račun je blokiran, na kojem je deficit u vreme blokade već dostigao tri mesečne plate. Zatim banka ukida dozvoljeni minus, pa dug raste na 16.200 kuna, plus kamate. Nakon pet meseci otac prima platu, ali samo deo preko zaštićenog računa, dok su ostatak “pojele” zaplene. Ova porodica je uspela da pobegne iz dužničkog ropstva tek nakon pet mučnih godina, nakon što je otac našao bolji posao, a majka se zaposlila.

“Jeo sam pirinač i krao iz vrtova”

“Više sreće”, ako se uopšte može reći, imao je Saša Bestulić, 51-godišnjak iz Pule, koji je šest meseci bio bez posla i bez ikakvih prihoda.

– Tražio sam pomoć od Centra za socijalnu pomoć mesec dana i uspeo sam da dobijem jednokratnih 800 kuna. Krao sam iz vrtova i jeo pirinač. Radio sam na crno na jednom gradilištu i jedva sam došao do novca koji sam tamo zaradio, jer ako niko ne juri poslodavce, onda oni ne plaćaju. Gomilao sam račune koje nisam mogao da platim. Kompanija za smeće zapretila je zaplenom. Neplaćeni računi dostigli su pet hiljada kuna (660 evra) – kaže Puljanin.

Profimedia

Na sreću, nedavno se zaposlio i sada je na uslovnoj slobodi.

– Trebaće mi najmanje četiri meseca da vratim sve dugove, uglavnom neplaćene račune, i započnem normalan život, između ostalog, da registrujem automobil. Izbegavao sam da pozajmljujem novac od prijatelja. Sami su mi dolazili s kreditima od po nekoliko stotina kuna da mogu da jedem. I sada gledam koliko potrošim, šta jedem, pijem – priseća se Bestulić.

Uprkos institutu potrošačkog bankrota i činjenici da je prošle godine, usred korona krize, Finansijska agencija privremeno obustavila izvršenja, prema njenim poslednjim podacima, čak 242,6 hiljada hrvatskih građana blokirano je zbog ukupnog duga u kunama u iznosu od 17,9 milijardi, uglavnom bankama.

Mrtvi, a dužni

Sarajko Baksa, potpredsednik udruženja Blokirani, objašnjava za DW da su dugoročno pogrešne politike koje se nisu bavile globalnom finansijskom i ekonomskom krizom, zajedno sa izuzetno katastrofalnim Ovršnim zakonom, stvorile siromašne građane u Hrvatskoj.

– Činjenica da je 70 odsto blokiranih građana bez posla sugeriše da će teško ili skoro nemoguće otplatiti dugove zbog kojih su im blokirani računi. Blokirani su i računi oko 10.000 poginulih građana. Njihov dug postaće obaveza naslednika. Preliminarna provera hrvatskih dužnika pokazala je i da je više od 17.000 građana starijih od 65 godina u blokadi, pa gotovo da nema šanse da će reaktiviranjem posla dodatno zaraditi, čime bi izašli iz blokade – kaže Baksa. Navodi da je blokada od čak 290.000 ljudi bila dugotrajna, što je dovelo do enormnog povećanja duga, koji se povećao i do sto puta i tako postao nenaplativ, jer čak i prodajom imovine dužnika – dug ostaje.

Rast i razvoj Hrvatske blokirani su već 20 godina. Kriza je rezultirala padom BDP -a i svih komponenti potrošnje, a dugovi su porasli, što je dovelo do blokade ekonomskog sistema u celini.

– Kamate su bez presedana od osam miliona kuna rasta duga dnevno, 240 miliona kuna mesečno, podstičući ekonomsku, pravnu i društvenu nejednakost, beskućništvo i trend apsolutnog siromaštva – kaže Baksa.

On smatra da je blokiranima potrebno dati mogućnost da svojim radom zarade dovoljno finansijskih sredstava koja će biti dovoljna za život na crno. Rešenje je, smatra, u zapošljavanju i razvoju primarne ekonomije.

Od stana do dužničkog ropstva

Mnogi hrvatski građani jednom su pali u dužničko ropstvo sa kreditima s valutnom klauzulom u švajcarskim francima, nakon što su u početku povoljne rate kredita počele brzo rasti. Slično se dogodilo i u drugim istočnoevropskim zemljama. Problem je narastao do nezamislivih razmera, pa je država na kraju intervenisala, a zajmovi su se masovno pretvarali u kredite sa valutnom klauzulom u evrima.

Pixabay

Goran Aleksić, koordinator ekonomsko -pravnog tima udruženja Franak, navodi za DW da je takvih kredita bilo čak 125.000, od ​​čega 75.000 stambenih.

– Nemamo podatke o tome koliko je građana bilo u stvarnom dužničkom ropstvu na način da su morali da budu u prećutnom deficitu da bi otplatili kredit, niti koliko je tačno bilo ili je još blokirano zbog Švajcaraca. Ukupno je 55.000 potrošača konvertovalo kredite, a njih 5.000 je ostalo u zajmovima u Švajcarskoj bez konverzije, a 65.000 kredita je vraćeno pre konverzije  – kaže on.

– Na osnovu kolektivne presude, do sada je na sudovima protiv banaka podignuto 35.000 tužbi, objašnjava on. Ukupno je doneto 1.000 pravosnažnih presuda na osnovu kojih su potrošači koji su primili preplaćeni novac, a 10.000 presuda je prvostepena do potvrde pravosnažnosti – dodaje Aleksić.

Pročitajte još:

Čak 20.000 tužbi je u toku zbog postupaka pred Sudom pravde EU, gde se pravo na naknadu potrošača utvrđuje nakon konverzije Švajcaraca u evro. U toku je 4.000 tužbi, za sada bez presude. Prema Aleksićevim rečima, svi potrošači koji su vratili kredite ili ih još otplaćuju kao kredite u švajcarskim francima imaju pravo da tuže i dobiju preplaćeni novac. S druge strane, potrošači sa konvertiranim kreditima moraju da sačekaju gore navedenu odluku Suda pravde radi sopstvene pravne sigurnosti, prenosi DW.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike