Klanje u Sotonićima! Radi nož i šmrk - svi trljaju ruke!
04.01.2026 | 07:10
Velike količine mesa obrađivane su za kobasice, pršutu, slaninu i druge proizvode koji su nezaobilazan deo zimnice
Svinjokolj, jedan od najvažnijih zimskih običaja u crmničkim selima, i danas okuplja porodice, komšije i prijatelje, pretvarajući naporan posao u dan ispunjen druženjem, smehom i čuvanjem tradicije.
U crmničkim selima svinjokolj se oduvek obavlja zimi, kada niske temperature sprečavaju kvarenje mesa, ali njegova važnost daleko prevazilazi praktične razloge. Tog dana priprema se hrana koja će se koristiti tokom cele godine, a istovremeno se čuvaju običaji prenošeni s kolena na koleno, piše primorski.me.
U domaćinstvu porodice Marković, svinjokolj je okupio celu porodicu, komšije i prijatelje. Svako ima svoju ulogu, posao se deli, a vreme brzo prolazi u radu, šali i razgovoru. Dan se tradicionalno završava bogatom gozbom, zahvaljujući kulinarskom umeću domaćice Stane, poznate kao Buba.
Iako urbanizacija i savremen način života dovode do toga da je u selima sve manje svinja u oborima, interesovanje za domaće proizvode ne jenjava. Mnogi ljudi iz gradova sve češće dolaze na selo u potrazi za domaćim mesom i prerađevinama, koje se i dalje smatraju kvalitetnijim i zdravijim.
Markovići su ove godine uzgajili tri svinje, pa su majstori Marko i Đano Stojanović imali pune ruke posla. Velike količine mesa obrađivane su za kobasice, pršutu, slaninu i druge proizvode koji su nezaobilazan deo zimnice.
Svinjokolj za 7.000 dinara: Tamburaši, salaš i "ruralni ekspiriens" postaje novi turistički hit-paket! (FOTO)
– Upravo razdvajamo čisto meso za kobasice. Recepti su uglavnom slični, ali svako ima neku svoju sitnicu – kaže Đano, koji godinama učestvuje u ovim poslovima.
I dok se stariji pribojavaju da bi ovaj običaj mogao vremenom da nestane, mlađe generacije ipak pokazuju interesovanje. Markov sin Ljubo ističe da upravo zajedništvo i pomoć prijatelja daju posebnu vrednost ovom danu.
– Danas je lakše kupiti gotove proizvode i preskočiti sav ovaj posao – kaže Vojo, koga rođaci zovu Cuca. – Ali tada se propušta ono najvažnije, a to je druženje. Ovo je posao koji ne može jedan čovek da uradi sam. Ljudi se okupljaju, pričaju, smeju se i povezuju, što nam u ovom brzom načinu života sve više nedostaje.
Bonus video