Od dejtonske do briselske faze: BiH je za 25 godina prešla put od unutrašnjih podela do evropskog ujedinjenja
Skupština SRJ je sporazum ratifikovala 21. novembra 2002. godine
Doneo je mir, ali da li je doneo i pomirenje?
Dejtonski sporazum je parafiran u vojnoj vazduhoplovnoj luci “Rajt-Paterson” kod Dejtona, u američkoj državi Ohajo, da bi se zvanično prekinuo rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
Potpisivanju sporazuma prethodila je konferencija koja je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili srpski predsednik Slobodan Milošević, bosanski predsednik Alija Izetbegović, hrvatski predsednik Franjo Tuđman, kao i glavni američki posrednik Ričard Holbruk i general Vesli Klark.
Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra.
Kao svedoci, ugovor su potpisali predstavnici Kontakt grupe, tj. predsednik SAD Bil Klinton, kancelar Nemačke Helmut Kol, predsednik Francuske Žak Širak, britanski premijer Džon Mejdžor, predsednik Vlade Ruske Federacije Viktor Stepanovič Černomirdin i predstavnik Evropske unije Felipe Gonzalez.
Skupština SRJ je sporazum ratifikovala 21. novembra 2002. godine.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nikada nije ratifikovala Dejtonski sporazum, a originalni primerak je izgubljen.
Jedan od osnovnih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je bila podela Bosne i Hercegovine po ključu 51-49 (51 odsto teritorije Federaciji BiH i 49 odsto Republici Srpskoj), koji je usaglasila Kontakt grupa.
Osim podele BiH, sporazum je regulisao i: priznanje Bosne i Hercegovine od susednih država, sastav vlade, podelu vlasti između države i entiteta, glasanje i povratak izbeglica, a definisao je i status Sarajeva, koridor Goražda, posavsku teritoriju, Brčko koridor i Zapadnu Slavoniju.
Dejtonski sporazum danas je, međutim, po mnogima prevaziđen, a pokazuje se i kao smetnja na putu BiH ka evroatlantskim integracijama.
Otud se sve češće i sve glasnije čuje da će Bosna i Hercegovina preći iz dejtonske u takozvanu briselsku fazu.
“Sada je vreme da se naprave naredni koraci, ključni za budućnost. Kako bismo to uradili moramo da unapredimo Sporazum, jer namera nije nikada bila da on bude večan. Njegovi nedostaci moraju i mogu biti popravljeni”, rekao je američki ambasador u Bosni i Hercegovini (BiH) Erik Nelson na svečanoj ceremoniji uoči 25-godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
(2/2)… and continues to promote fulfilment of conditions necessary for BiH graduation from international supervision. The United States will continue to support BiH efforts to build on the peace dividend for a more stable, prosperous future in the Euro-Atlantic community. pic.twitter.com/RUFJQm8yxl
— US Embassy Sarajevo (@USEmbassySJJ) December 13, 2020
On je naglasio kako je Dejtonski sporazum održao mir i omogućio BiH da krene ka Evropskoj uniji (EU), te da građani zaslužuju svetliju budućnost u stabilnoj i prosperitetnoj demokratskoj BiH, članici evroatlantske zajednice, a da će Sjedinjene Američke Države podržavati ta zalaganja.
Šef delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Johan Zatler poručio je da je krajnje vreme da se priča o boljoj sadašnjosti i budućnosti, te da vlasti moraju da naprave odlučnije korake u tom pravcu.
“Peace must be more than the absence of war” said Chancellor Kohl in Paris 25 yrs ago. Significant steps in 2021 are needed&possible to move🇧🇦 from post-conflict to 🇪🇺 accession phase, from Dayton⏩Brussels. 🇧🇦🇪🇺 #Dayton25 pic.twitter.com/2B2ZBS6kvt
— Johann Sattler (@josattler) December 12, 2020
– Uvereni smo da se značajan korak mora i može ostvariti naredne godine. Prelazak iz postkonfliktne faze u fazu pristupanja u EU, iz “Dejtona” u “Brisel”. Evropa je već tu, sada je vreme za EU. Živela BiH – poručio je Zatler.
Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg poručio je, povodom 25-godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, da je prisustvo trupa NATO imalo ključnu ulogu u dovođenju zaraćenih strana za pregovarački sto.
Generalni sekretar NATO je dodao da, 25 godina kasnije, još ima puno toga da se radi.
– Ne smemo i ne možemo da se vraćamo u prošlost. Kompromis može biti težak, ali je suštinski važan ako se želi postići da građani ove zemlje žive onako kako zaslužuju. NATO će nastaviti da pomaže BiH, ali budućnost je u vašim rukama. Uz jedinstvo, odlučnost i kompromis, moguće je postići velike stvari. Četvrtina veka je od “Dejtona” i vreme je za ponovno opredeljenje za mir, reformu i prosperitetnu budućnost za sve – poručio je Stoltenberg.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je u Sarajevu, na svečanosti povodom 25-godišnjice od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, da je taj sporazum doneo mir u BiH i da je dobijena jedna BiH u kojoj, kako je rekao, ima mesta za sve.
Incko je istakao da je BiH posle “Dejtona” dobila mir i unutrašnje uređenje s entitetima i kantonima.
– Dobili smo jednu BiH u kojoj ima mesta za sve, a kao što znate, kada čeljad nisu besna, ni kuća nije tesna. Mir je samo početak, treba da zajedno BiH gradimo dalje i tu smo svi da to učinimo – poručio je Incko.
Turkovićeva za ukidanje RS, Dodika uporedila sa Hitlerom: Zapaljive izjave ministarke spoljnih poslova BiH naišle na opštu osudu
Oglasio se Dodik posle uvreda Turkovićeve, najavio svoj sledeći potez (VIDEO)
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari