Hoće li popis u Severnoj Makedoniji pokazati realan broj Srba?

08.10.2021

06:37

0

Kada se govori o odzivu Srba na popis u Severnoj Makedoniji, Stojković ističe da je on zadovoljavajući

Hoće li popis u Severnoj Makedoniji pokazati realan broj Srba?
Popis Severna Makedonija Youtube printscreen - Copyright Youtube printscreen

Odziv Srba na nedavno održanom popisu stanovništva u Severnoj Makedoniji je iznad proseka, ali postoji opasnost da broj Srba prema rezultatima popisa bude manji od realnog, upozorava Miloš Stojković iz Srpskog kulturno-informativnog centra SPONA iz Skoplja.

Popis je završen 30. septembra, a rezultati će biti objavljeni za šest meseci, u martu 2022. godine. Stojković za 24sedam kaže da je popis prošao u relativno mirnoj atmosferi.

- Na početku je bilo određenih tehničkih problema zbog navodnih hakerskih napada, tehničkih poteškoća sa aplikacijom na terenu, ali i određenih stranačkih poziva opozicije na bojkot popisa i odbijanje popisivača. Ipak, broj onih koji su bojkotovali popis je minoran i svakako ne može uticati na ukupne rezultate. Prema zvaničnim podacima, popisano je ukupno 1.832.696 ljudi, ali to nije konačan broj. Na poslednjem popisu 2002. registrovano je 2.022.547 žitelja Makedonije - rekao je on.

Srbi izašli na popis

Kada se govori o odzivu Srba na popis u Severnoj Makedoniji, Stojković ističe da je on zadovoljavajući.

- Procene su da je odziv Srba svakako bio u proseku ili iznad proseka, imajući u vidu da je najveći broj naših sunarodnika do sada uvek ispunjavao sve svoje zakonske obaveze prema državi. Važno je istaći činjenicu da nemali broj Srba Severne Makedonije ima visoko obrazovanje, natprosečno u odnosu na ukupan broj stanovnika, istovremeno čineći vodeći kadar u mnogim važnim granama države i jedan od stubova društva. Tako uklopljeni i lojalni Srbi, od kojih su mnogi u mešovitim brakovima ili potiču iz njih, nemaju pmnogo razloga da “bojkotuju” državu koju doživljavaju kao svoju domovinu - rekao je on.

Miloš Stojković/Privatna arhiva
Miloš Stojković

Ipak, prema Stojanovićevim rečima, iskustva iz novije istorije govore da postoji opasnost od toga da broj Srba, prema rezultatima popisa, bude manji od realnog. Međutim, ta pretnja se ne odnosi samo na srpsku zajednicu nego i na neke druge zajednice.

Srbe “slučajno” popisivali kao Makedonce

- Praksa i iskustvo iz prethodnih popisa nažalost ne daje nam previše razloga za optimizam, jer je bilo tendencija da se broj etničkih Makedonaca poveća na štetu najsrodnijih manjinskih zajednici, posebno Srba. Po nekom istorijskom “toku” Srbi se asimiluju samo u etničke Makedonce. S druge strane, broj etničkih Arbanasa obično se “pumpa“ na štetu Roma, Turaka i Torbeša (koji su etnički Sloveni/Makedonci, ali po veri muslimani). Ta tendencija posebno je izražena posle ratne 2001. godine i ustavnih izmena, kada su u zavisnosti od procenta zastupljenosti određene zajednice bili definisani srazmeran udeo u vlasti (zapošljavanje u državnim službama po etničkim kvotama) i raspodela državnog budžeta, ali i korišćenje maternjeg jezika u lokalnoj sredini, obrazovnim institucijama (preko 20 odsto za jezik koji tada nije bio državni - makedonski), odnosno na državnom nivou. Na taj način je započela „trka“ makedonskog i arbanaškog političkog bloka da se stekne što bolja politička pozicija u vlasti preko rezultata popisa, a da se specifična i nikada javno proglašena „neteritorijalna“ i binacionalna makedonsko-arbanaška federacija učvrsti na štetu ostalih “malobrojnih” zajednica koje su pomenute u Ustavu iz 2002. godine: Srba, Vlaha, Roma, Turaka i Bošnjaka – tvrdi Stojković. 

On dodaje da su, prema njegovim saznanjima, tokom popisa uočeni neki problemi koji mogu da ukazuju na to da rezultati neće oslikati realan broj Srba u Severnoj Makedoniji.  

- U dosadašnjim procenama i kroz kontakt sa ljudima primećene su određene neregularnosti, zbog same žurbe da se u sistemu mešovite metodologije terenskim popisom i kompilacijom sa bazom podataka iz institucija što veći broj građana popiše (od početka je bio nedovoljno broj prijavljenih popisivača za sve popisne rejone u državi), te su mnogima samo tražili ime, prezime i matični broj, ne pitajući da se izjasne o etničkoj pripadnosti. Po automatizmu popisivano je da su “Makedonci”, jer su tobože “makedonski državljani”, a to je “isto”!? Ako je “isto”, pitamo se zašto nisu upisivali sve pravoslavno stanovništovo da su Srbi. Naravno da je ovakva “omaška” sve samo ne slučajna i dobronamerna i iskreno se nadamo da ovakvi primeri neće bitnije uticati na konačan i, ako je moguće, tačan broj Srba u Severnoj Makedoniji - kaže Stojković.

Život Srba u Severnoj Makedoniji

Kada se govori o životu Srba u Severnoj Makedoniji, predstavnik SPONA tvrdi da je on prožet mnogim problemima. 

Miloš Stojković/Privatna arhiva
Miloš Stojković

- Srbi su delimično uključeni u vlasti. No, ovde je takođe nepisano pravilo da kao “svesni” Srbin nećete daleko dogurati u državnoj i lokalnoj vlasti ili bar nećete dugo trajati u “areni” gde je svaka sfera života podeljena po etničkom (neko bi rekao „plemenskom“) ključu. Možete nositi srpsko prezime na “–ić”, ali bilo kakvo iskakanje iz ukalupljenog obrasca “dobrog i poslušnog” Srbina ili bolje reći Makedonca sa “–ić” ostaviće vas izolovanog u svakom smislu. Ovde se “srbovanje” ne prašta, odmah vas stignu etikete do nivoa “subverzivnog elementa” i potomka “okupatora” - kaže Stojković.

Pomoć matice

Stojković dodaje da, za razliku od prethodnog perioda, postoje pozitivne promene kada je pomoć Republike Srbije u pitanju.

- U poslednjih nekoliko godina ipak je primetna malo veća pažnja matice Srbije i njenih institucija i naša je želja da se to još više intenzivira, zbog višedecenijske zapuštenosti. Stanje Srba najbolje oslikava broj škola i upisanih đaka na srpskom jeziku. U samo tri osnovne škole u seoskim sredinama na severu države (Kučevište, Tabanovce i Staro Nagoričino) postoje mini-odeljenja sa nastavom na srpskom jeziku, ali nijedno u gradskim sredinama (Skoplje, Kumanovo). Broj dece koja se upisuju u ovim školama za nastavu na srpskom jeziku je godinama skroman, gotovo simboličan, ni 200 đaka. Veliki problem predstavlja i nedovoljan broj školovanih kadrova koji bi mogli predavati srpski jezik. Zapustelost i zaboravnost maternjeg, srpskog jezika i odlike etničke posebnosti prvi je i poslednji bedem asimilacije u makedonski etnički korpus. Zato se oko njega i lome tolika koplja. Bez svoje kanonske crkve, proterani u svojevrsne katakombe, privatne kuće i stanove, bez hramova i široke mreže škola na maternjem jeziku, uzdamo se još samo u obećanja matice da će biti otvoren državni Srpski kulturni centar u Skoplju i time bar malo biti poboljšana nepovoljna situaciju nas “zaboravljenih i otpisanih” Srba u odnosu na ostale naše sunarodnike.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: M. I.

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike