aktuelno

Srebrenica provaljeno mračno čedo političke osvete: Srbe su lomili preko Haga, lome već tri decenije, ali im to nikada neće proći

11.07.2025

07:15

0

Autor: 24sedam

Sagovornici portala 24sedam detaljno objašnjavaju zašto se pravna kvalifikacija genocida ne može primeniti na događaje iz jula 1995. iz brojnih razloga

Srebrenica provaljeno mračno čedo političke osvete: Srbe su lomili preko Haga, lome već tri decenije, ali im to nikada neće proći
Copyright Mateja Stanisavljević/ATAImages Printscreen/Youtube/RTV Yu Eco

Dok muslimani od svakog 11. jula, uz pomoć belosvetskih lobista, stvaraju lažnu sliku koju upotpunjavaju neprestanim sahranjivanjem novih tek otkrivenih žrtava, Srbija se bori samo - istinom. Tri decenije su prošle, a Srbima se želi nametnuti zlo od kog se branimo argumentovanim činjenicama i zacrtanim putem u bolju budućnost.

Istoričar prof. dr Boris Stojkovski sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i publicista Ratko Dmitrović za 24sedam govore iz različitih uglova, ali sličnim tonom - dovodeći u pitanje narativ koji dominira u međunarodnoj javnosti.

Kvalifikacija genocida- istorijski kontekst

Prof. dr Stojkovski smatra da se pravna kvalifikacija genocida ne može primeniti na događaje iz jula 1995. godine jer za nju mora postojati, kako kaže, genocidna namera koja obuhvata ceo narod, što u slučaju Srebrenice nije bilo.

- Genocid je pravna kvalifikacija i za to je potrebna genocidna namera koja uključuje sve pripadnike na jednom prostoru određenog naroda, što u Srebrenici nije bio slučaj. Ovde se mora uzeti u obzir širi istorijski kontekst, odnosno kontekst svih događaja. Događaji u Srebrenici iz jula 1995. godine se potpuno vade iz konteksta građanskog rata u Bosni i Hercegovini, pogotovo na tom prostoru Istočne Bosne. Kada se prisetimo preko 4.000 žena, dece, ljudi svih uzrasta srpske nacionalnosti koje su trupe Nasera Orića i uopšte Armija BiH poubijale na najsvirepiji način u Bratuncu, Kravicama i okolini same Srebrenice jasno je da pravno tumačenje termina genocid ne može obuhvatiti samo jedan deo tog mozaika - kaže Stojkovski.

Sporne presude Haškog tribunala

On naglašava da su presude Haškog tribunala, koje su dovele do kvalifikacije genocida, sporne i politički motivisane.

- Kada bismo pogledali šta su jedini izvori za tu tvrdnju, to su presude jedne u najmanju ruku sporne ustanove - ad hoc Međunarodnog krivičnog tribunala u Hagu za Ruandu i bivšu Jugoslaviju, koji je doneo takve presude. Setimo se da su oni pustili i Nasera Orića i Ramuša Haradinaja, Antu Gotovinu... To je jedan sud koji je ne samo nepravedan nego je i sa jasnim ciljem nastao - kaže Stojkovski.

Sramna Rezolucija u UN

Naš sagovornik upozorava da se radi o pokušaju kreiranja novog narativa koji za cilj ima prebacivanje kolektivne krivice na srpski narod.

- Ovo čemu mi svedočimo je pokušaj stvaranja nove istorije i prekrajanje onoga što se događalo devedesetih kako bi se dalje u budućnosti forsirala jedna iskrivljena slika istorijskih događaja gde bi Srebrenica bila okarakterisana kao genocid, što ona jasno nije, i kako bi se sva krivica za građanski rat na prostoru nekadašnje Jugoslavije svalila samo na jedan narod u ovom slučaju Srbe. U tom kontekstu treba posmatrati i prošlogodišnju sramnu Rezoluciju u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, koja je usvojena mimo svih pravila i običaja samih Ujedinjenih nacija - dodaje Stojkovski.

Slično mišljenje deli i pisac i publicista Ratko Dmitrović, koji takođe osporava pravnu i moralnu osnovanost tvrdnje da se u Srebrenici dogodio genocid.

- Ako neko zna šta je genocid to znaju Jevreji i Srbi jer su ga doživeli. Znaju i Jermeni, ali ćemo se zadržati na Srbima i Jevrejima. Ako najuticajniji Jevreji kažu da u Srebrenici nije bilo genocida - onda treba verovati Jevrejima. Genocid se ne čini tako što se spasavaju deca i žene. Oni koji su činili "genocid" pod znacima navoda uzimali su decu i žene, vodili ih na sigurno mesto, davali im pomoć, hranu i smeštaj. Pa bih voleo da mi neko objasni kako to može da bude genocid - pita se Dmitrović.

On smatra da se, ukoliko se već koristi logika uzroka i posledice, mora govoriti i o zločinima nad Srbima koji su prethodili događajima u julu 1995.

- Ako je genocid osveta nad muslimanskim vojnicima, onda treba da se zapitamo kakva je i radi čega je ta osveta, koju ne podržavam, ali u vojsci i ratu to je nešto što se dešava. Za ubijenih 3.500 srpskih vojnika i civila, uglavnom civila, pre nego što je došlo do zločina u Srebrenici. Ponavljam, ne podržavam ubijanje ni iz osvete, ali ako je u Srebrenici bio genocid - onda je pre toga bio genocid nad Srbima - objašnjava Dmitrović.

Dmitrović se osvrnuo i na širu političku pozadinu optužbi na račun Srbije, za koje smatra da su posledica nesnalaženja tadašnjeg državnog rukovodstva.

- Srbiju optužuju za genocid zato što nije imala na čelu 1990. i 1991. godine sposobne ljude, odnosno sposobnog čoveka da shvati situaciju u kojoj se nalazila Evropa. Srbija nije znala šta je politički marketing, šta su ratni ciljevi i kako da se postavi u toj situaciji. Imala je jednog nesposobnog čoveka, Slobodana Miloševića, koji je izgubio rat u Jugoslaviji, građanski rat, pre nego što je i počeo. On ništa nije shvatao pre svega da se u modernom svetu ratovi dobijaju pre nego što počnu, marketinški i politički - kaže Dmitrović.

Selektivnost međunarodne zajednice

I Stojkovski i Dmitrović ukazuju na selektivnost međunarodne zajednice, kao i na dvostruke aršine u tumačenju i obeležavanju sličnih tragedija iz devedesetih godina.

- Nije važno šta se kaže nego ko kaže. Kada čujete takve stvari iz usta ljudi koji nikada nisu sa istim žarom govorili o "Oluji", "Bljesku", da ne govorimo o Prvom i Drugom svetskom ratu... To su ljudi koji forsiraju priču da je Kosovo nezavisno, da su Srbi odgovorni za zločine nad Albancima, a sada ćute na divljačko ponašanje privremenih prištinskih vlasti na čelu sa Aljbinom Kurtijem. Kada sve ovo stavimo u kontekst ko to govori jasno je zašto to njima odgovara. Oni to rade po nalogu, i mnogi od njih to rade decenijama - zaključuje Stojkovski.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike