Vučević u Orašcu povodom Dana državnosti: Srbija nikad neće priznati otimanje svoje teritorije - neće se odreći KiM! (FOTO/VIDEO)

15.02.2025 | 10:18 >> 12:17

Autor: 24sedam

Na Sretenje 1804. godine, ustanici predvođeni Đorđem Petrovićem Karađorđem doneli su na zboru u Orašcu odluku o početku Prvog srpskog ustanka

Copyright Tanjug/Miloš Milivojević

U Orašcu je održana državna ceremonija obeležavanja Sretenja - Dana državnosti Republike Srbije, a ceremoniju je predvodio predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević, kao izaslanik predsednika Republike Srbije.

Obraćanje Vučevića

- Ljudski vek ispunjen je usponima ali i padovima, trenucima radosti, ali i tuge koji neizbežno oblikuju put i sudbinu svakog pojedinca. Na nekada centrom sveta slavnim Carigradom u šestom veku se nadvila tama, zbog kuge su umirali u velikom broju a zavladali su strah i beznađe. Nakon što je ovaj praznik molitveno proslavljen dogodilo se čudo i kuga je stala. Ovo nam donosi poruku da kroz veru, nadu i slogu možemo da premostimo sve izazove. Međusobno poštovanje i uvažavanje moraju biti temelj na kome možemo da gradimo budućnost. Predaja nije bila opcija, kao što nije ni danas, kao što neće biti ni u budućnosti. Narod je rešio da brani slobodu po svaku cenu, u tom teškom istorijskom momentu ustanici su se okupili oko vožda Karađorđa - rekao je Vučević i dodao da je Njegoš smatrao Karađorđa najvećim Srbinom novije srpske istorije.

Tanjug/Miloš Milivojević
 

- Nakon buđenja u Orašcu ustanak se rasplamsao svom snagom. Ništa nije moglo slomiti volju naših predaka za slobodom. Postavljeni su temelji izgradnje moderne srpske države. Zavet slobode i danas nas opominje koliko moramo stražariti da sačuvamo nezavisnost. Mnogima danas ne odgovara slobodarska i vojno neutralna Srbija a ja im sa ovog mesta poručujem da će Srbija to ostati jer to želi većina njenih građana. Srbija nikad neće priznati otimanje svoje teritorije, neće se odreći KiM, i neće ugroziti prijateljstvo sa tradicionalnim saveznicima, to je duh koji svi imamo prema slobodi. Iako neki sanjaju i maštaju da Srbija mora da stane, da poklekne, a sa ovog mesta poručujemo da se to neće desiti. Ništa i niko ne može slomiti našu upornost, i našu želju za pravdom i naš duh. Sećajući se slavnih predaka gledamo hrabro u budućnost. Živela sloboda, živela Srpska, živela Srbija - poručio je Vučević. POGLEDAJ GALERIJU

Obraćanje Viškovića

Predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je Orašac sveto mesto za Srbe i da je odatle krenuo "pelcer slobode" pre 221 godine.

Višković je u Orašcu, na državnoj ceremonija obeležavanja Dana državnosti Srbije - Sretenja, naglasio da je sloboda svetinja srpskog naroda, sveta reč i zavet, te da se i danas atakuje na slobodu Srba.

- Mi iz Republike Srpske najbolje znamo kako smo krajem prošlog veka skupo platili slobodu opstanka Srba na području BiH - rekao je Višković.

Tanjug/Miloš Milivojević
 

On je podsetio da je Karađorđe u Orašcu 1804. godine pokrenuo ustanak, a već 1809. godine bio u Višegradu, nakon čega su krenuli ustanci za slobodu srpskog naroda u BiH, koji su nažalost brzo ugušeni.

Višković je istakao da je 70 godina nakon toga pokrenut ustanak u Nevesinju - Nevesinjska puška, posle čega su Srbija i Crna Gora dobili državnost.

- Srbi u BiH nažalost ni tada nisu izvojevali slobodu, nego su jednog okupartora zamenili drugim, posle otomanske imperije pripali su Austrougraima. I zato mi znamo šta je sloboda - istakao je Višković.

Zahvalio predsednicima Srbije i Republike Srpske, Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku, što su na Svesrpskom saboru, donoseći Deklaraciju o prvima i slobodama srpskog naroda utemeljili da Sretenje bude Dan državnosti Srbije i Dan državnosti Srpske, znajući šta znači sloboda za srpski narod.

Tanjug/Miloš Milivojević
 

- Neka nam u to ime, zbog našeg jedinstva, sloge, bratstva, živi sloboda srpskog naroda gde god on bio i da nam živi Srpska i Srbija - poručio je Višković.

Početak ceremonije

Centralna državna ceremonija povodom Dana državnosti održana je danas u Orašcu, a predvodio ju je predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević, kao izaslanik predsednika Republike, i predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

Na početku je održan pomen za ustanike koji su na Sretenje 1804. godine podigli Prvi srpski ustanak, a koji je održao mitropolit šumadijski Jovan. Vučević i Višković potom su položili vence na spomenik vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu, a usledilo je intoniranje himne Bože pravde.

Tokom današnje ceremonije upriličen je odgovarajući kulturno-umetnički program. Za kraj svečanosti, hor je izveo numeru "Ovo je Srbija".

Tanjug/Miloš Milivojević
 

Obeležavanju Dana državnosti prisustvovali su predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i ministri odbrane Bratislav Gašić, informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić, ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović, ministar kulture Nikola Selaković, ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović, ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski.

Prisustvovali su i ministarka privrede Adrijana Mesarović, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, ministar za brigu o selu Milan Krkobabić, ministarka nauke Jelena Begović, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović.

Svečanosti su prisustvovali i gosti iz regiona, među kojima su bili predsednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministri u Vladi Republike Srpske, ali predstavnici diplomatskog kora i crkveni velikodostojnici.

Sretenjski ustav

Srbija obeležava Dan državnosti, u znak sećanja na 15. februar 1804. godine, kada je počeo Prvi srpski ustanak, i na 15. februar 1835. godine, kada je proglašen prvi ustav Kneževine Srbije poznat kao Sretenjski ustav.

Na Sretenje 1804. godine, ustanici predvođeni Đorđem Petrovićem Karađorđem doneli su na zboru u Orašcu odluku o početku Prvog srpskog ustanka.

Besplatne izložbe

Povodom Sretenja u 50 opština i gradova u 88 ustanova kulture danas i sutra biće organizovane izložbe i drugi programi. Ulazje besplatan.

U narednih nekoliko godina ustanici su porazili otomanske snage i oslobodili gotovo celu teritoriju tadašnjeg Beogradskog pašaluka, čime je počelo stvaranje srpske države.

U Kragujevcu je 15. februara, 31 godinu kasnije, 1835. godine, donet Sretenjski ustav, prvi ustav Kneževine Srbije koji je bio jedan od najdemokratskijih ustava tog vremena.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam