Ministarstvo sprovelo istraživanje, evo koliko građana Srbije je za ulazak u EU i na šta su spremni zarad toga (INFOGRAFIKA/ANKETA)

26.01.2023 | 13:41

Autor: I.K.

Najveći procenat građana izrazio spremnost da, ako je to s ciljem ulaska u EU, izmeni dosadašnje životne navike

Copyright Tanjug/Strahinja Aćimović

Ministarstvo za evropske integracije sprovelo je redovno istraživanje javnog mnjenja „Evropska orijentacija građana Srbije“, u kome je učestvovalo 1.050 ispitanika starijih od 18 godina, na teritoriji Republike Srbije (bez Kosova i Metohije) prema standardu Evrobarometra. 

Ukoliko bi sutra bio održan referendum sa pitanjem „Da li podržavate članstvo Srbije u EU?”,  43 odsto građana Srbije glasalo bi za, 32 odsto bi glasalo protiv, dok uopšte ne bi glasalo 13 odsto, a 12 ne zna šta bi odgovorilo na ovo pitanje, rezultat je najnovijeg istraživanja javnog mnjenja „Evropska orijentacija građana Srbije“.

Podrška građana reformama je, kao i prethodnih godina, ostala visoka. Od ukupnog broja ispitanika, dve trećine (65 odsto) smatra da bi reforme neophodne za ulazak naše države u EU trebalo sprovoditi, zbog dobrobiti građana i stvaranja bolje i uređenije Srbije. 

EU najveći donator

Na pitanje o bespovratnoj razvojnoj pomoći Srbiji od 2000. godine do danas, 28 odsto ispitanika je od ponuđenih odgovora prepoznalo da je EU najveći donator našoj državi, a iza njih se nalaze Kina, Rusija i Norveška. Poredeći sa zvaničnim podacima o bilateralnoj pomoći, građani su u pravu kada identifikuju EU kao najvećeg donatora, jer je u periodu od 2000. do kraja 2020. godine Evropska unija i njene države članice sa 5,3 milijardi evra realizovanih bespovratnih sredstava doprineli razvoju Srbije. Dalji redosled najvećih bilateralnih donatora je Nemačka, Švedska i Italija. 

Trećina ispitanika upoznata je sa činjenicom da se u Srbiji sprovode projekti finansirani EU sredstvima, posebno u oblastima zaštite životne sredine, obrazovanja, zdravstva, nauke i inovacija, prekogranične saradnje, energetike, kulture, transporta, poljoprivrede, razvoja privatnog sektora, reforme javne uprave i pravosuđa i unutrašnjih poslova. U pograničnim oblastima taj procenat je mnogo veći jer čak polovina ispitanika (48 odsto) zna da se u njihovim sredinama sprovode projekti u okviru prekogranične saradnje, a više od 80 odsto njih se u potpunosti ili delimično slaže da vide konkretne rezultate sprovođenja ovih projekata finansiranih iz fondova Evropske unije.  POGLEDAJ GALERIJU

Jednak je broj građana, 38 odsto, koji smatraju da bi i država i oni lično imali koristi (ili mnogo koristi) od članstva naše države u EU. Najviše koristi od ulaska naše države u EU građani smatraju da će imati velike kompanije, industrija, mala i srednja preduzeća (ukupno 35 odsto), zdravstvo 11 odsto, školstvo 10 odsto, te sudstvo i socijalna zaštita po 7 odsto. S druge strane, 21 odsto građana misli da će domaća poljoprivreda najviše izgubiti ulaskom Srbije u EU.  
     
Borbu protiv korupcije i reformu zdravstvenog sistema (po 17 odsto), bolju zaštitu ljudskih prava, te reformu obrazovnog sistema (po 12 odsto) i reformu pravosuđa (11 odsto) građani vide  kao najznačajnije i kao one koje najviše utiču na njihov svakodnevni život. Sledeće po važnosti su im unapređenje poljoprivrede (11 odsto) i bolja zaštita životne sredine sa 10 odsto.

Promena životnih navika

Za najveći broj građana članstvo u EU predstavlja mogućnost putovanja unutar EU (15 odsto), više mogućnosti zapošljavanja (14 odsto), put ka boljoj budućnosti mladih ljudi (13 odsto), ali za 13 odsto ispitanika predstavlja i rizik da izgube sopstveni kulturni identitet. 

Zanimljiv je podatak da je najveći procenat građana izrazio spremnost da, ako je to s ciljem ulaska u EU, izmeni dosadašnje životne navike. To se odnosi na aktivnosti u svakodnevnom životu i da, na primer, počne da odvaja smeće za reciklažu, da plaća kauciju za PET ambalažu, da štedi energiju i vodu – njih čak 41% se izjasnilo da su za to spremni. Trećina navodi da bi bila spremna da menja i svoje radne navike sa istim ciljem, pre svega radno vreme, dužinu godišnjeg odmora, beneficije koje na poslu ima.

Na pitanje u kakvom bi društvenom sistemu voleli da žive, građani kao uzor najpre navode Švajcarsku (25 odsto), a potom Nemačku (20 odsto) i Norvešku (14 odsto). 

Bonus video:

var player = new Clappr.Player({source: "https://media-24sedam.ott.solutions/media-24sedam/video_content/64c3d6126c143cbbdfa2636a/2023/01/01/64c4e9adb45738d81958be2c/uhd/64c4e9adb45738d81958be2c.mp4/playlist.m3u8",parentId:"#VMS_64c4e9adb45738d81958be2c",poster:"https://cdn.brid.tv/live/partners/20325/snapshot/1227376_th_1674234287.jpg",playback: {preload: 'metadata',controls: false,playInline: true,recycleVideo: Clappr.Browser.isMobile,crossOrigin: 'anonymous',externalTracks: []}});

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam