Obeležene 24 godine od otmice novinara: Krenuli na zadatak i nestali, njihova sudbina do danas je nerasvetljena
Godišnjica otmice Ðura Slavuja i Ranka Perenića na Kosovu i Metohiji
Danas se navršavaju 24 godine od otmice članova novinarske ekipe Radija Priština Ðura Slavuja i Ranka Perenića na Kosovu i Metohiji.
Oni su kidnapovani 21. avgusta 1998. godine u blizini Velike Hoče, kada su krenuli da izveštavaju o otetim monasima iz manastira Sveti Vrači u Zočištu, saopštila je Kancelarija za Kosovo i Metohiju, koja sa žaljenjem i ogorčenjem konstatuje da njihovi otmičari još nisu pronađeni. Njihova sudbina do danas je nepoznata.
Spomen-obeležje novinarima, na putu Velika Hoča-Zočište, gde su nestali Ðuro Slavuj i Ranko Perenić, do sada je rušeno osam puta, a počinioci ovog vandanskog čina, isto tako su još nepoznati.
Zahvaljujući upornosti kolega novinara, u maju ove godine je na mestu njihovog nestanka, deveti put postavljena spomen-ploča, kao odgovor i upozorenje svima onima koji veruju da je zataškavanje zločina čin patriotizma i da je rešenost onih koji traže pravdu kratkog veka, kaže se u saopštenju.
Kancelarija za Kosovo i Metohiju ponovo poziva Euleks i sve nadležne međunarodne i lokalne institucije da obnove istragu i pronađu i procesuiraju počinioce ovog, ali i ostalih zločina nad novinarima na Kosovu i Metohiji.
Podsećamo da još nisu rasvetljena ubistva i otmice Ljubomira Kneževića, novinara prištinskog „Jedinstva“ i dopisnika Politike, koji je otet 6. maja 1999. godine kod Vučitrna, i Aleksandra Simovića, novinara i prevodioca, koji je nestao pre tačno 23 godine, 21. avgusta 1999. godine u Prištini.
Takođe, Marjan Melonaši, novinar srpske redakcije Radio Kosova, nestao je 9. septembra 2000. godine u Prištini, Momir Stokuća, fotoreporter, ubijen je 21. septembra 1999. godine u porodičnoj kući u centru Prištine, a medijskog radnika Mila Buljevića je 25. juna 1999. godine, nedaleko od izbegličkog centra u Prištini, otela OVK.
Pored njih, na Kosovu i Metohiji ubijeni su i albanski novinari lista „Bota sot“ Bekim Kastrati (2001) i Bardilj Ajeti (2005).
"Ni ćutanje, ni skrnavljenje spomen-ploče neće nas pokolebati u traganju za pravdom, a društvo međunacionalne tolerancije i uvažavanja neće biti moguće ostvariti na Kosovu i Metohiji sve dok porodice nestalih, koje god nacionalnosti one bile, ne dobiju zadovoljenje u istini i pravdi", navela je Kancelarija za KiM.
"Konačno rasvetljavanje ovih i svih drugih zločina i pronalaženje i kažnjavanje učinilaca, preduslov je za izgradnju poverenja srpskog naroda u međunarodne i pokrajinske insitucije na Kosovu i Metohiju, kao i za normalizaciju suživota u Pokrajini", istaknuto je u saopštenju.
Bonus video:
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari