Čuda crnokosih ljudi u zemlji prosvećenih gospodara

30.01.2021 | 16:30 >> 02:27

Autor: A.G.

Tvorci klinastog pisma i opeke

Copyright Pixabay

Najstarija civilizacija južne Mesopotamije, koja je živela na tlu današnjeg južnog Iraka, bili su Sumeri. Pre 4.000 godina pre nove ere, crnokosi ljudi, kako su za sebe govorili, naselili su se između Tigra i Eufrata i ostavili brojne dokaze o tome koliko su bili napredna civilizacija. Način na koji su Sumeri kontrolisali prirodu, jedno je od njihovih najvećih dostignuća. Isušili su močvare, prokopali kanale i teren oko Eufrata prilagodili svojim potrebama. Izumeli su opeku i gradili kuće, čak i na dva sprata.

U središtu grada nalazio se kompleks kojim je dominirala građevina četvorougaone osnove – zigurat. Iako do sada nije pronađen nijedan, na osnovu pisanih izvora se pretpostvalja da se na vrhu zigurata nalazio hram posvećen gradskom božanstvu.

Copyright By Hardnfast, CC BY 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3544015

Jedan od najstarijih a ujedno i najvećih gradova u to vreme bio je grad Uruk, koji je osnovao kralj Emerkar. Ovaj grad igrao je važnu ulogu na političkom planu, a spominje se i u Epu o Gilgamešu. Uruk je imao između 40.000 i 80.000 stanovnika, piše nationalgeographic.rs.

Pretpostavlja se da su Sumeri bili prvi pismeni stanovnici Mesopotamije. Klinasto pismo stvorili su u kasnom četvrtom milenijumu pre nove ere. U svom najsofisticiranijem obliku sastojalo se od nekoliko stotina oblika koji su se utiskivali trskom u vlažne glinene ploče koje bi se potom pekle i tako postajale gotovo neuništive.

Copyright Pixabay

Takođe su izumeli i plug i točak, ali su uz sve to ostali upamćeni i po tome što su pravili i voleli pivo.

U najranijoj prošlosti, Sumer nije imao vladara, nego su gradove vodili prvosveštenici. Sa razvojem države, razvijalo se i društveno uređenje. Sumer je tako postao robovlasnička država na čelu sa kraljem. Narod je bio podeljen u tri staleža – robovi, trgovci, zemljoradnici i zanatlije, kao i sveštenstvo, činovnici i vojska.

Bili su dobri matematičari. Podela dana na 24 dela došla je, pretpostavlja se, od starih Sumera. Nije jasno zbog čega je reč baš o broju 24, mada postoji više teorija koje to objašnjavaju. I za minut od 60 sekundi i čаs od 60 minutа verovаtno možemo da se zahvalimo narodima drevne Mesopotаmije. Kаo što modernа mаtemаtikа koristi decimаlni sistem zаsnovаn nа broju 10, tаko su Sumeri uglаvnom koristili strukturu kojа je bilа bаzirаnа nа grupаmа od 60.

Ostaci sumerskog seksagezimalnog brojnog sistema preživeli su u vidu prostornih merenja kao što je recimo 360 stepeni u krugu.

Copyright Pixabay

Nakon što su Mesopotamiju okupirali Amoriti i Vavilonci početkom drugog milenijuma pre nove ere, Sumeri su postepeno izgubili svoj kulturni identitet i prestali da postoje kao politička snaga. Celokupno znanje o njihovoj istoriji, jeziku i izumima, uključujući i njihovo ime, bilo je zaboravljeno. Njihove tajne ostale su zakopane u pustinjama Iraka sve do 19. veka, kada su francuski i britanski arheolozi konačno naišli na njihove artefakate dok su tragali za dokazima o drevnim Asircima.

Naučnici kao što su Henri Rolinson, Edvard Hinks, Džulijus Opert i Pol Haupt kasnije su preuzeli vođstvo u dešifrovanju sumerskog jezika i klinastog pisma, pružajući istoričarima uvid u davno izgubljenu istoriju i književnost rane Mesopotamije.

Proćitajte još:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam