Ludvik Hiršfeld, doktor koji je vakcinisao 110.000 srpskih vojnika tokom Prvog svetskog rata

14.04.2021 | 18:30 >> 18:41

Autor: Slavica Kalaba

Po prelasku Albanije, naše vojnike su kosile epidemije tifusa i kolere, a poljski doktor je u improvizovanoj laboratoriji napravio vakcinu koju je prvi primio

Copyright ludwik hirszfeld weekend.gazeta.pl

Prema procenama istoričara, tokom Prvog svetskog rata Srbija je izgubila 28 odsto stanovništva, zbog ratnih sukoba i zaraznih bolesti. Taj procenat je mogao da bude mnogo veći da nije bilo doktora Ludvika Hiršfelda, koji je u improvizovanoj laboratoriji vakcinisao 110.000 vojnika.

Tih ratnih godina, veliki broj lekara iz Engleske, Škotske, Francuske, Rusije i Amerike stigao je u pomoć Srbiji. Jedan od njih bio je i poljski doktor Ludvig Hiršfeld, koji je došao 1915. godine zajedno sa suprugom Hanom. Sa našom vojskom je prešao Albaniju i prošao sve strahote rata.

Mladi imunolog i bakteriolog je u to vreme bio docent na Medicinskom fakultetu u Cirihu. Nekoliko godina pre početka rata uveo je moderan način označavanja krvnih grupa i dokazao da pripadnost nekoj krvnoj grupi zavisi od naslednog faktora. Time je dao metodološku podlogu za serološko istraživanje očinstva.

Copyright ludwik hirszfeld<br /

Po dolasku u Srbiju zatražio je da bude poslat tamo gde je najteža situacija sa bolesnicima, i odlazi u Valjevo, gde je besnela epidemija pegavog tifusa. Umesto laboratorije, zatiče prostoriju sa grejalicom i pedesetak epruveta. U pomoć mu priskaču lokalni limari, koji prave dezinfikatore, a potom mu stiže i veća količina sumpora, koji je korišćen u Francuskoj i Italiji za uništavanje belih vaši koje izazivaju pegavi tifus.

Pod naletom neprijateljske ofanzive, doktor Hiršfeld se sa našom vojskom povlači preko Albanije. U Solunu, od jedne barake pravi improvizovanu laboratoriju, gde je 1916. godine iz krvi jednog vojnika izolovao nepoznati soj paratifusa.

Vremena je bilo sve manje, a smrti sve više. Veliki broj srpskih vojnika umirao je od zaraznih bolesti i moralo je nešto hitno da se preduzme.

Copyright Profimedia

U to vreme naša vojska je vakcinisana francuskom vakcinom protiv tifusa, ali je bilo neželjenih reakcija.

– Nekoliko starijih ljudi je umrlo. Vojska se pobunila i komande su obavestile generalštab da neće da dozvole vakcinaciju. Osim toga, vakcina nije sadržavala paratifus C, koji Francuzi još nisu poznavali – napisao je doktor Hiršfeld u knjizi „Istorija jednog života“.

Tada se doktor obratio vojvodi Živojinu Mišiću, sa tvrdnjom da može da napravi petovalentnu vakcinu koja neće izazvati burne reakcije, a koja će štititi vojnike od nekoliko opasnih zaraza. Vojvoda je obećao da će se on prvi vakcinisati ukoliko bude uspeo da napravi takvu vakcinu.

Copyright Wikipedia

U proleće 1917. godine, Hiršfeld je u toj svojoj maloj i neuglednoj laboratoriji uspeo da napravi vakcinu koja je štitila od trbušnog tifusa, kolere i paratifusa A, B i C.

Njome je vakcinisano 110.000 vojnika. Prvi je, kao što je i obećao, vakcinu primio vojvoda Mišić, a za njim i članovi štaba i oficiri. Da nije bilo ove vakcine, velika većina srpskih vojnika ne bi preživela, a razmere naše nacionalne tragedije bi bile mnogo veće.

Posle rata, bračni par Hiršfeld odlazi u Varšavu, ali doktor Ludvig gubi mesto na Medicinskom fakultetu posle napada Nemačke 1939. godine. Porodica je završila u varšavskom jevrejskom getu, a za njihovo izbavljenje je zaslužan Ivo Andrić, koji je u to vreme bio jugoslovenski poslanik u Berlinu. Rat su proveli krijući se u selima u okolini Varšave.

Copyright IITD<br /

Srbija je doktora Hiršfelda za njegove zasluge odlikovala Ordenom Svetog Save trećeg reda i Ordenom belog orla i dodelila mu titulu čina pukovnika srpske vojske. U parku srpskog lekarskog društva u Beogradu podignut mu je spomenik.

Pročitajte i ovo:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam