Neverovatno otkriće: U Srbiji pronađen insekt kog niko nije očekivao da vidi na našim prostorima (FOTO)

20.04.2026 | 21:14

Autor: Milica Lekić

Naučnici su ostali zatečeni

Copyright Instititut za zoologiju Biološkog fakulteta

Prisustvo vrste Carabus scabrosus, poznate kao "veliki ljubičasti trčuljak", po prvi put je potvrđeno u Srbiji, što predstavlja značajan pomak u proučavanju domaće entomofaune.

Otkriće je objavljeno u časopisu Acta Entomologica Serbica, a zasniva se na primerku pronađenom još 2015. godine u blizini Dimitrovgrada. Iako je od tada prošlo više od decenije, dodatni primerci nisu pronađeni, što ukazuje na to da je ova vrsta insekta izuzetno retka na našem području.

Impozantan izgled i neobična građa ga čine zanimljivim naučnicima

Veliki ljubičasti trčuljak pripada porodici Carabidae i spada među najkrupnije evropske insekte, sa dužinom tela većom od 5 centimetara. Njegovo telo krase grubo kvrgasta pokrilca i metalni odsjaj koji prelazi iz plave u ljubičastu nijansu, zbog čega deluje gotovo nestvarno u prirodnom okruženju.

Profimedia
 

Ono što ga dodatno izdvaja jesu njegove snažne, izdužene mandibule koje mu omogućavaju specifičan način ishrane. Za razliku od mnogih drugih insekata, ova vrsta je specijalizovana za lov na puževe, koje izvlači iz ljušture, što ga čini jedinstvenim predatorom u svom ekosistemu.

Neobična ishrana i uloga u prirodi: Turski puževi su ključ opstanka ove vrste

I odrasle jedinke i larve ovog trčuljka hrane se puževima, a posebno se izdvaja vrsta Helix lucorum, poznata kao turski ili šumski puž. Upravo prisustvo ovog plena u jugoistočnoj Srbiji verovatno je omogućilo opstanku ove retke vrste na našem području.

Profimedia
 

Njegova uloga u prirodi je značajna jer doprinosi kontroli populacije puževa, čime indirektno utiče na ravnotežu u ekosistemu. Ipak, zbog retkosti i ograničenog broja jedinki, njegov stvarni uticaj u Srbiji još uvek nije dovoljno istražen.

Misterija dolaska u Srbiju: Da li je u pitanju migracija, slučajnost ili skrivena populacija?

Jedno od ključnih pitanja koje muči naučnike jeste kako je ova vrsta uopšte dospela u Srbiju. Najbliža poznata staništa nalaze se stotinama kilometara dalje, u Bugarskoj, Grčkoj i Turskoj, što dodatno komplikuje priču, posebno jer ovaj insekt ne može da leti.

Postoji nekoliko mogućih objašnjenja – od prirodnog širenja areala, preko slučajnog prenosa ljudskom aktivnošću, pa do mogućnosti da ova vrsta već dugo postoji na našem prostoru, ali je jednostavno ostala neprimećena. .

BONUS VIDEO:

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam