Zgradu parlamenta u Bukureštu ne vole zbog Čaušeskua, a Ajfelov toranj zbog čelične konstrukcije

04.01.2021 | 19:30 >> 13:38

Autor: Slavica Kalaba

Neki ih i danas kritikuju, ali ne mogu da ospore da su kulturni spomenici tih zemalja

Copyright Pixabay

U ljudskoj prirodi je da kritikuje, kao i da se plaši svega što je novo i što do tada nije viđeno. Najbolji primer za to su neki svetski spomenici i zdanja koji su danas veoma popularna i nezaobilazna turistička mesta.

Copyright Profimedia

U poljskom gradu Švjebođinu nalazi se statua Hrista Kralja visoka 50 metara, koja je bila je predmet kritika i vernika i ateista. Zapravo, sama statua ima 33 metra do vrha pozlaćene krune, a ako se uračuna i brdašce koje služi umesto postolja, visina kipa, koji je težak je 440 tona, iznosi čak 50 metara.

Tako je kip u Švjebođinu veći čak i od Hrista Spasitelja u Rio de Žaneiru, koji je visok tek 30 metara i ima postolje od osam metara.

Spomenik je dobio kritike zbog lokacije, jer se nalazi blizu granice sa Nemačkom i velikog supermarketa.

Copyright Profimedia

Zgradu parlamenta u Bukureštu jedan deo Rumuna ni danas ne voli, zbog toga što je prvobitno bila namenjena za Nikolaja Čaušeskua, diktatora koji je naneo mnogo zla svojim sunarodnicima. Kako bi sagradio ovu masivnu građevinu, Čaušesku je srušio većinu starog gradskog jezgra. To je značilo uništenje 19 pravoslavnih crkava, šest sinagoga, tri protestantske crkve i 30.000 domova.

Copyright Pixabay

Ni zgrada parlamenta u Budimpešti nije bila omiljena među Mađarima, jer je u njenu izgradnju utrošeno mnogo novca. Gradnja je trajala 17

Pročitajte i ovo:
godina i delimično je bila inspirisana Vestminsterskom palatom u Velikoj Britaniji.  U nju je ugrađeno i 40 kilograma zlata.

Ajfelova kula u Pariz je postavljena 1889. godine povodom Svetske izložbe i trebalo je da bude sklonjena nakon dvadeset godina. U to vreme, oko 300 nezadovoljnih Parižana potpisalo je peticiju protiv izgradnje, nazivajući je “beskorisnom i čudovišnom”, “zapanjujućom glupošću” i “odvratnim stubom od metala”. Pisac Gi de Mopasan isticao je kako svakog dana ruča isključivo ispod kule, jer je to jedino mesto odakle je ne može videti.

Iako je sada simbol Pariza, neki Parižani smatraju da se sa svojom čeličnom konstrukcijom ne uklapa u klasičan dizajn grada.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam