Kod njih vlada slobodna ljubav: Pleme Trobrijan ima kolibe za vanbračne susrete, deca su plod magije, a moda im je živopisna
22.12.2020 | 13:56 >> 14:19
Na venčanju jedni drugima poklanjaju uglačano kamenje
Na drugom kraju sveta, tačnije u Solomonskom moru, postoji jedno ostrvo na kom živi neobično pleme. Kod njih se shvatanje ljubavi i seksa razlikuje nego u drugim delovima sveta, poželjno je da žene i muškarci imaju ljubavnike, a imaju i specijalne kolibe koje se zovu “bukumatula” koje služe za ta vanbračna druženja.
Pročitajte još
Pripadnici plemena Trobrijan u Južnom Pacifiku, smatraju da deca na svet dolaze zahvaljujući magiji, a ne ljubavi i seksu. U društvu slobodne ljubavi žene su te koje vode glavnu reč, a bračni zaveti zapečaćeni su darovima – tropskom biljkom jam i uglačanim kamenjem.
Gde je slobodna ljubav, tu su i konflikti, a oni se ne rešavaju batinama, kako ste pretpostavili, već sportskim nadmetanjima i igranjem kriketa u čemu mogu da učestvuju i žene.
Devojke rano nauče sve što se tiče kontracepcije, a nevinost nema ama baš nikakvu vrednost. Ako ona, ipak, zatrudni njena porodica vodi računa o bebi jer prema njihovom običaju, pravi otac deteta je Baloma, to jest duh, dok muškarac smo pomaže da se žena “otvori” za trudnoću.
Zanimljivo je to da ovde muškarac čak i u braku, ženi daje poklone u zamenu za seksualni odnos.
Iako ih sve više ide u školu, njihov pristup ljubavi ostaje isti, uprkos HIV virusu koji kosi ostrvljane.
A interesntno je da oni ne žele da se mešaju sa došljacima, da su za njih belci ružni i neprivlačni.
Trobrijansko ostrvo pripada Papui Novoj Gvineji. Zapadni svet je ovo pleme prvi put otkrio 1793. godine i tada je ime dobilo po poručniku francuskog broda”Esperance” Denisu de Trobriandu. A ostalo je netaknuto i zatvoreno za spoljni svet sve dok se nisu doselili metodistički misionari ceo vek kasnije 1894. godine. Tridesetih godina dvadesetog veka stigli su i katolički misionari.
Plemenska moda
Pored zanimljivih shvatanja ljubavi i života, pleme ima interesantnu modu. Poglavar sela, uvek nosi kašiku napravljenu od ptičije kosti, kao i palmino lišće.
Devojčice stavljaju na glavu vence od svežeg cveća, dok udovice obriju svoju glavu.
Ono po čemu se jedinstveni su crvene suknje napravljene od osušene trave, a nose i nakit od školjki, pera i svežeg cveća. One se najčešće nose na venčanjima i drugim plemenskim ceremonijama. Devojke i žene tada plešu u toplesu. A svoje telo mažu kokosovim uljem, nanom i limunovom travom.
Muškarci svoju glavu ukrašavaju perima papagaja. Tinejdžerke nose minđuše od korjačinog oklopa koje se generacijski nasleđuju, dok tradicionalne čizme “kula” prekrivaju školjkama.
Pročitajte još