Predanje kaže da nas božikovina, od koje se prave praznični venčići za vrata, čuva od nesreće
21.12.2022 | 16:24
Ova biljka prkosi zimi, pa su joj još stari Rimljani pripisivali čudotvorne moći
Zima je stigla, sve nas trese praznična groznica i praznično dekorisanje, a uz jelku i božićnu zvezdu još jedna biljka utkana je u običaje koji se vezuju za decembarske praznike, Božić i Novu godinu.
Reč je o božikovini - koja prema narodnom predanju štiti od zlih duhova i nesreća, a u zimskim mesecima i u vreme božićnih praznika stavlja se iznad vrata ili se njome ukrašavaju razni praznični venčići kako bi vlasnike zaštitila od nesreća.
Božikovina (božika) jeste zimzeleni dvodomi grm ili drvo koje naraste do desetak metara visine.
Ima zimzelene, čvrste, kožaste listove jajastog i eliptičnog oblika koji su na vrhovima šiljasti i trnoviti. S gornje strane su tamnozeleni, a s donje bleđi i svetliji.
Cvetovi su joj beli ili ružičasti, kora mladog drveta zelene je boje, a starijeg siva i glatka. Plodovi su loptasta koštunica crvene boje. Cveta od maja do jula.
Od davnina joj se pripisuje čudesna moć
Kroz vekove, u narodu se sačuvalo mišljenje koje važi za božikovinu – d a biljke koje zimi rađaju plod imaju moć da zaštite čoveka jer prkose prirodi. Tako su stari Rimljani verovali da grančica božikovine štiti od munje, uroka i zlih sila.
U hrišćanstvu cvet božikovine predstavlja simbol rođenja Isusa, crveni plodovi simbolišu njegovu krv, a bodljikavo lišće krunu od trnja.
U narodnoj medicini u lekovite svrhe upotrebljavaju se listovi zelenike za lečenje groznice, kašlja, reumatizma, bolesti želuca.
Ipak, božikovina spada u otrovne biljke, a posebno su otrovni plodovi, što je i najčešći razlog izbegavanja njene sadnje u dvorištima.
Bonus video: