Prave više štete nego koristi: Ovo su četiri najčešća mita u kuhinji, koja su sve samo ne istinita
25.02.2026 | 14:49
Prenose se sa koleno na kolena
Mnogi od nas odrasli su uz savete iz kuhinje koji su se prenosili generacijama – iz rukom pisanih svezaka, sa požutelih papirića ili kroz rečenicu: „Tako se to oduvek radilo.“ I dok su neki trikovi zaista zlata vredni, drugi su vremenom izgubili smisao. Danas, kada znamo više o namirnicama, bakterijama, hemijskim procesima i pravilnom skladištenju hrane, jasno je da pojedina „pravila“ više odmažu nego što pomažu.
Kuvanje više nije samo stvar tradicije, već i razumevanja. Pogrešne navike mogu uticati na ukus, teksturu, ali i bezbednost jela. Neki mitovi opstaju jer zvuče logično, drugi jer su jednostavni za pamćenje, a treći zato što ih niko nikada nije ozbiljno doveo u pitanje.
Zabluda da se začinjavanje svodi isključivo na so i biber ograničava puni potencijal svakog jela
Jedno od najraširenijih uverenja jeste da je za dobro jelo dovoljno dodati so i biber. I dok je so zaista ključna jer pojačava prirodne ukuse, oslanjanje samo na ova dva začina značajno sužava aromatski spektar.
Kiselina, poput limunovog soka ili sirćeta, može osvežiti i „probuditi“ ukus jela mnogo efikasnije nego dodatna količina soli. Dimljena paprika, kumin, korijander, čili, susamovo ulje ili različite mešavine začina daju dubinu i slojevitost koje jednostavna kombinacija soli i bibera ne može postići. Raznovrsnost začina ne komplikuje kuvanje – naprotiv, čini ga kreativnijim i ukusnijim.
Uverenje da je za dobro kuvanje potrebna skupa kuhinjska oprema
Mnogi veruju da bez kompletnog seta noževa, specijalizovanih aparata i bezbroj dodataka nije moguće kuvati kvalitetno. Istina je da je dovoljno nekoliko osnovnih alata.
Kvalitetan kuvarski nož, drvena varjača, rende, sito i digitalna vaga pokrivaju gotovo sve potrebe. Previše opreme često dovodi do nereda, otežava organizaciju i produžava vreme čišćenja. Dobar kuvar ne zavisi od količine alata, već od razumevanja namirnica i tehnike.
Dodavanje mleka u omlet ne garantuje pahuljastu teksturu i često daje suprotan efekat
Jedan od prvih saveta koji mnogi dobiju jeste da se u umućena jaja doda mleko kako bi omlet bio mekši i vazdušastiji. U praksi, dodatna tečnost često ga čini vodenastim i manje kompaktnim.
Savršena tekstura postiže se kontrolisanom temperaturom, laganim mešanjem i malom količinom maslaca. Bez dodatnih tečnosti, jaja zadržavaju prirodnu kremastu strukturu. Jednostavnost je često najbolji put do savršenog rezultata.
Pogrešno verovanje da su semenke najljući deo čili paprike
Mnogi uklanjaju semenke iz čili paprike misleći da su one glavni izvor ljutine. Međutim, najveća koncentracija kapsaicina nalazi se u beloj opni unutar paprike, a ne u samim semenkama.
Uklanjanjem te unutrašnje membrane može se preciznije kontrolisati intenzitet ukusa. Razumevanje strukture namirnice omogućava bolju kontrolu nad jelom, umesto oslanjanja na površne pretpostavke. Kada znamo gde se zaista krije ljutina, kuvanje postaje preciznije i predvidljivije.
Da li se hleb može čuvati u frižideru? Ovo je najčešća greška koju svi prave sa svežim hlebom
BONUS VIDEO: