Greta Garbo, najseksepilnija žena u muškim pantalonama: Od siromašne prodavačice šešira do usamljene holivudske zvezde

18.09.2020

10:04 >> 10:06

0

Na današnji dan 1905. godine rođena je filmska diva koja se nikada nije smejala

Greta Garbo, najseksepilnija žena u muškim pantalonama: Od siromašne prodavačice šešira do usamljene holivudske zvezde
Copyright Profimedia

Zvali su je Mona Liza 20. veka, švedska sfinga, misteriozna strankinja, glumica neverovatnog talenta i lepote, a Greta Garbo se trudila da svoj život do kraja održi u tajnosti i o njemu ne govori, ali o njemu se i dan-danas priča. Svojim odbijanjem da se pojavljuje u javnosti, Garbo je doprinela stvaranju svojevrsnog mita o sebi.

Rođena je 18. septembra 1905. godine u Stokholmu, kao treće dete u siromašnoj porodici. Majka Ana Lovis radila je u fabrici za proizvodnju džemova, a otac Karlo Alfred Gustafson obavljao je više fizičkih poslova, među kojima su i čišćenje ulica, raznošenje namirnica, rad u fabrikama, sve kako bi prehranio porodicu, a živeli su u hladnom stanu bez vode. Te dane siromaštva nosila je u sebi do kraja života.

– Duge zimske noći bile su večno sive. Otac bi sedeo u uglu i čitao novine. U drugom ćošku, majka bi uzdišući krpila staru odeću. Mi, deca, šaputali bismo ili samo sedeli u tišini. Svi smo bili jako nervozni, kao da se neka opasnost osećala u vazduhu. Takve večeri se osetljivoj devojci zauvek urežu u sećanje. Svi stanovi u kraju gde smo živeli, ličili su jedan na drugi – njihova ružnoća uklapala se u sve što je i nas okruživalo – sećala se Greta Garbo godinama kasnije.

Profimedia

Kako je govorila, kao dete bila je sanjar, a najveća želja bila joj je da postane glumica, i mrzela je da ide u školu jer se tamo nije uklapala. Jedino za šta je pokazivala interesovanje bilo je pozorište, ali kao i mnoga druga deca iz radničke klase, nije nastavila školovanje već je, nakon očeve smrti, sa samo 14 godina, počela da radi. Kasnije je priznala da je zbog svog nedostatka obrazovanja oduvek imala kompleks niže vrednosti, kao i da ju je strah od siromaštva progonio čitavog života.

Od prodavačice do zvezde

Greta je prvo radila kao prodavačica i dizajner šešira, da bi je isti poslodavac, uočivši njenu privlačnost, zaposlio kao manekenku, te je ubrzo dobila ponudu da glumi u reklami za žensku odeću. Postala je toliko popularna da je njen prvi zvučni film “Ana Kristi” reklamiran pod sloganom “Garbo govori”. Za ovu ulogu prvi put je bila nominovana za Oskar za najbolju glavnu glumicu, a to je bio komercijalno najuspešniji film 1930. godine. Bio je toliko popularan da je sledeće godine snimljena nemačka verzija, opet sa Gretom kao Anom Kristi. Već sa sledećim filmom – “Romansa”, Garbo je opet bila nominovana za Oskar, a usledili su i blokbasteri – “Mata Hari”, “Grand hotel”, “Kraljica Kristina”, “Ana Karenjina”… Greta Garbo je 1936. odigrala ulogu Margerite Gotje u filmu “Dama sa kamelijama”, što joj je donelo i treću nominaciju za Oskar, a uloga francuske kurtizane postala je njen zaštitni znak. Godine 1939. igrala je u prvoj komediji u svojoj karijeri i za nju bila nominovana za četvrti Oskar. Bio je to film “Ninočka”, a činjenica da Greta glumi u komediji bila je toliko neverovatna da je film reklamiran pod sloganom “Garbo se smeje!”. Poslednji film koji je Greta Garbo snimila bila je komedija “Žena sa dva lica”. Iako je solidno prošao na blagajnama, film su kritičari toliko sasekli da ga je glumica nazvala “svojim grobom” i rešila da više nikada ne glumi.

Iako nije živela u apsolutnoj samoći kako se to verovalo jer je često sa prijateljima putovala Evropom, bila je neverovatno melanholična i anksiozna. Nije davala intervjue, niti je odgovarala na pisma obožavalaca kojih bi u toku nedelje bilo i po nekoliko hiljada.

Nekonvencionalan ljubavni život

Zbog svoje tajanstvenosti postala je predmet spekulacija i ogovaranja, a povod je često bio njen nekonvencionalani ljubavni život. Nakon što je u mnogobrojnim filmovima oterala mnoge muškarce od sebe, govoreći im da joj ne treba niko i da želi da je ostave na miru, godinama joj je pripisivana rečenica: “Želim da budem sama!” Greta je kasnije to demantovala, govoreći: „Nikada nisam rekla da želim da budem sama. Rekla sam da želim da me ostave na miru. To je velika razlika.“ Na pitanje novinara zašto se pored toliko ljubavnika nikada nije udala, odgovorila je: „Nije vam potreban brak kako biste imali dobrog prijatelja sa kojim ćete živeti.“

Poznato je da je imala emotivne veze i sa muškarcima i sa ženama. Jedna od prvih homoseksualnih veza bila je sa glumicom Monom Martens, koju je upoznala na snimanju filma „Saga o Gesti Berlingu“, a prvi muškarac u koga je Greta bila zaljubljena bio je glumac Džon Gilbert, njen partner u nekoliko filmova. Kasnije se pisalo o tome da ljubavne scene iz filma „Put i đavo“ koje su snimili njih dvoje zaista nisu bile gluma. Govorilo se i da je trebalo da se venčaju, do čega ipak na kraju nije došlo, a kontroverzni engleski publicista Najdžel Kotorn napisao je kasnije u svojoj knjizi „Ljubavni život holivudskih boginja“ da je Greta Garbo pobegla sa same ceremonije venčanja. Govoreći o tome, ona je priznala da se plašila da će joj komandovati i naređivati šta da radi. „Oduvek sam želela da ja budem ona koja se pita“, rekla je ona.

Profimedia

Po njenom dolasku u Holivud, novine su pisale i o vezama sa glumicama Lilijan Tašman i Fifi D’Orsej, da bi se potom okrenule njenom odnosu sa književnicom, španskom vojvotkinjom Mercedes de Akostom. De Akosta je prvi put videla Gretu u Istanbulu 1924. dok je ova snimala propali film „Robinja iz Smolne“, a kako je napisala potom, kada je ugledala glumicu veoma su je uznemirile njene oči. U svojim memoarima, De Akosta kaže da su zajedno išle na odmor na Srebrno jezero u planinama Sijera Nevade, a njihova veza trajala je narednih trideset godina. Kako se navodi u stranim medijima, kada je De Akosta objavila knjigu 1961. godine, u kojoj je pričala o njihovom odnosu, Greta je postajala sve hladnija prema njoj i na kraju su prekinule svaki kontakt.

Garbo je bila i u kraćim ljubavnim vezama sa dirigentom Leopoldom Stokovskim, kao i sa ruskom kreatorkom Valentinom i njenim suprugom Džordžom Šlijem. Njih troje su često viđani zajedno, a primećeno je da su njih dve bile obučene potpuno isto. Poslednji dugogodišnji partner Grete Garbo o kome su pisali bio je fotograf Sesil Biton. Savremeni Gretini biografi smatraju da je ova veza bila lažna ili da uopšte nije postojala, budući da je Biton, po njihovom saznanju, bio deklarisani homoseksualac.

Nakon njene smrti, mnogi su obelodanili svoju vezu sa poznatom glumicom, među kojima i Džoni Vajsmiler i Ža Ža Gabor, ali Garbo za života sama nikada to nije potvrdila, ali ni demantovala.

Godine 2005. švedska glumica Mimi Polak rekla je da je bila u vezi sa Gretom još dok su zajedno išle u školu. Svoje tvrdnje je posvedočila mnogobrojnim pismima koja joj je slala glumica. U jednom od njih, koje je napisano 1930, kada je Polakova bila trudna, Greta je napisala: „Naša priroda ne može biti drugačija od ovakve, kakvom je Bog stvorio. Ali ipak sam mislila da ćemo zauvek pripadati jedna drugoj.“

Greta Garbo je važila za najseksepilniju ženu u pantalonama, a ona nije krila da se dobro osećala noseći muške jakne, sakoe, kravate i muški nakit.

Profimedia

Strah od siromaštva uz 55 miliona dolara

Pored svog ljubavnog života, Garbo je od javnosti skrivala podatke i o svojoj imovini. Koliki je stvarni iznos, saznalo se tek nakon njene smrti i otvaranja testamenta, te je otkriveno da je žena koja se čitavog života plašila siromaštva ostavila iza sebe svojoj nećaki Grej bogatstvo procenjeno na 55 miliona dolara.

„Bila sam Greta Garbo“

Hrvatski autor Miro Gavran režirao je dramu „Tajna Grete Garbo“, koja je premijerno bila izvedena 25. februara 2012. u pozorištu Madlenianum. Lik Grete tumačila je Tanja Bošković, koja je tada govorila:

“Greta Garbo nije volela glamur i taj pogubni, površni Holivud, bez obzira na to koliko je bila glamurozna. Ona je bila duboka osoba – po osećanjima, po služenju lepoti, ali takođe je bila veoma opsednuta umetnošću… Interesantno je to što se ona nama predstavlja kroz ovaj komad u onim godinama u kojima o njoj ništa ne znamo. Ne znamo šta se dešavalo Greti pedesetih godina 20. veka. Miro Gavran je upravo u 1954. godinu smestio radnju predstave, kada je ona imala pedeset godina. O tom periodu imamo šture podatke – da je živela negde u okolini Njujorka. Greta Garbo je bila izuzetno zanimljiva osoba, ali tajanstvena. Ona nije davala da se lako ulazi u njen život. Bila je emotivni gigant, ozbiljan intelekt“, kazala je Boškovićava.

Kako je „Gardijan” zabeležio, na jednoj aukciji prodata su njena pisma upućena dobroj prijateljici, austrijskoj glumici i književnici Salki Viertel, kao i švedskoj grofici Marti Vahtmajster, koja su otkrila kako se osećala tokom kasnijih godina svog života. U njima je Greta zapisala:

„Ne idem nigde, ne viđam se ni sa kim. Teško je i bolno biti sam, ali nekad je mnogo komplikovanije biti s nekim…Bilo bi lepo da smo na ovoj zemlji, gde ostajemo tako kratko, zauvek mladi i snažni. Pitam se zašto Bog odlučuje ovako…“

Kada ju je osamdesetih godina 20. veka jedan mladić prepoznao na ulici i upitao: „Da li ste Vi Greta Garbo?“, odgovorila je: „Bila sam Greta Garbo.“

Greta Garbo umrla je u Njujorku, 15. aprila 1990. godine, a njena urna je prebačena u rodni Stokholm.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike