Sedam nepoznatih stranica: Neobjavljeni rukopisi Milutina Bojića u Adligatu

08.04.2021

11:16

0

Autor: Dejan Ćirić

Za svega 25 godina života slavni pesnik je ostavio izvanredan trag u srpskoj književnosti

Sedam nepoznatih stranica: Neobjavljeni rukopisi Milutina Bojića u Adligatu
Copyright Printscreen

„Filosof“ i „Gospodin Jova“ su dva nepoznata i neobjavljena rukopisa Milutina Bojića koja se od sada mogu videti u Muzeju srpske književnosti Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat“.

Radi se o sedam stranica Bojićevih ranih radova, a tu je i njegovo originalno svedočanstvo za drugi razred Druge beogradske gimnazije iz 1904. godine. Slavni pesnik je bio izvrstan đak, sa svim peticama i „vladanjem primernim, vrednoćom pohvalnom“.

Bojić je u rat ušao kao student filozofije, već istrošenog zdravlja i nije doživeo njegov kraj. Za svega 25 godina života ostavio je izvanredan trag u srpskoj književnosti. Kao svedok masovnog umiranja na ostrvu Vido, napisao je pesmu „Plava grobnica“, najlepšu i najpotresniju pesmu o najvećem stradanju, koja je postala simbol patnje i celog Prvog svetskog rata, pesmu bez koje bi srpska književnost bila veoma osiromašena.

Wikipedia

Materijale je Udruženju „Adligat“ poklonila porodica Mirka Bojića, Milutinovog bratanca.

– Dugo prijateljstvo porodice Lazić i porodice Bojić sada je krunisano ovim divnim darom, na neki način i u spomen na putopisca i urednika Ilustrovane politike, dopisnika Politike iz Indije, Mirka Bojića, koji je naročito bio vezan za „Adligat“. Međusobno uvažavanje, ali i posvećenost istim ciljevima u kulturi, želja da prave vrednosti budu zauvek sačuvane, ali i prikazane javnosti, ujedinile su nas iskreno i duboko – kaže Viktor Lazić, predsednik „Adligata“ i dodaje da će ovi rukopisi biti izloženi u novom izložbenom prostoru koji se upravo gradi, a u kojem se očekuje veliki broj posetilaca po završetku pandemije.

Prethodno je „Adligatu“ poklonjena Bojićeva lična posetnica i knjiga iz lične biblioteke sa više njegovih potpisa, prošarana podvlačenjem i marginalijama slavnog pesnika. Radi se o delu „Afekti u današnjoj psihologiji po Vuntu“, profesora Petra Markovića, štampana u Čačku 1910. godine.

Pročitajte još

– Na osnovu podvlačenja teksta, može se mnogo zaključiti o Bojićevim razmišljanjima, dvoumljenjima, filozofskim razmišljanjima i psihološkim stanjima. Izvanredno važan materijal – ističe Viktor Lazić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike