Tajanstveni otisak prsta: Senzacionalno otkriće na figuri slavnog umetnika (FOTO)

14.07.2021 | 12:30 >> 12:33

Autor: Dejan Ćirić

Veruje se da se otisak pojavio zbog promena u temperaturi i vlažnosti, koji su uticali na hemijski sastav voska

Copyright "Stvaranje čoveka", Mikelanđelo/ Profimedia

Voštana figura roba koja se nalazi u Muzeju Viktorije i Alberta u Velikoj Britaniji na sebi krije trag koji bi mogao da potvrdi da je njen tvorac veliki renesansni umetnik Mikelanđelo.

Stručnjaci muzeja otkrili su otisak prsta na pozadini figure, kada su je prošlog proleća premestili u hladnije prostorije, zbog visokih temperatura, piše Dejli Mejl.

Copyright Mikelanđelov otisak prsta na figuri “Rob” Foto: Victoria Albert Museum, London

Veruje se da se otisak pojavio zbog promena u temperaturi i vlažnosti, koji su uticali na hemijski sastav voska.

– Meki materijali poput voska i gline, često zadrže otiske prstiju umetnika. To je kao direktna veza s njima – kaže Peta Motjur, kustos Muzeja Viktorije i Alberta, koja otkriće smatra vrlo uzbudljivim.

Copyright Mikelanđelo Buonaroti/ Profimedia

Naučnici će sada moći da uporede otisak prsta na ovoj figurici, sa otiskom za koji se zna da je pripadao Mikelanđelu, a koji se nalazi u Italiji.

Dugo su stručni ljudi verovali da je voštanu figuru Mikelanđelo pravio vežbajući za svoj veliki projekat, grobnicu pape Julija II, koji je umro 1513. godine. Mermerna skulptura mladog roba, koja neodoljivo podseća na voštanu verziju, nikad nije završena i nalazi se u Galeriji Akademije u Firenci.

Copyright Figura “Rob”, Mikelanđelo Printscreen/Pat Siriratatsadon Facebook

Poznato je da je Mikelanđelo uništavao najveći broj svojih nacrta i probnih figura, što znači da je ova figurica pravi raritet.

Mikelanđelo Buonaroti koji je živeo između 1475. i 1564. bio je prvi umetnik kog su njegovi savremenici priznali kao genija. Bio je slikar, vajar, arhitekta i pesnik i jedini umetnik kog su za života cenili kao nekoga ko je prevazišao antičke uzore. Prvo je radio kao slikar, a zatim kao vajar pod patronatom Lorenca de Medičija.

Pročitajte još

Iako je sebe smatrao Firentincem, najveći deo života proveo je u Rimu, gde je i umro u 88. godini života, ostavivši iza sebe mnoga dela neprolazne vrednosti.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam