Pogled koji je uzdrmao svet: Skoro pola veka od Kjubrikove "Paklene pomorandže"

19.12.2020

15:11 >> 17:33

0

Pustite Devetu simfoniju Ludviga van Betovena, sipajte čašu mleka, pogledajte ponovo film, a evo nekoliko zanimljivosti o njemu

Pogled koji je uzdrmao svet: Skoro pola veka od Kjubrikove "Paklene pomorandže"
Copyright Paklena pomorandža/Profimedia

Kultni film “Paklena pomorandža” Stenlija Kjubrika na današnji dan premijerno je prikazan 1971. godine u Londonu, a već skoro pola veka od izlaska predstavlja jedno od najkontroverznijih ostvarenja i redovni je član gotovo svih lista najboljih filmova svih vremena.

Pustite Devetu simfoniju Ludviga van Betovena, sipajte čašu mleka, pogledajte ponovo film, a evo nekoliko zanimljivosti o njemu:

Mik Džeger kao nosilac prava

Psihodelični, futuristički film koji prati događaje u Engleskoj u budućnosti, u kojoj vlada totalitarizam, je inače adaptacija knjige Entonija Berdžesa koji je prava na film prodao za 500 dolara i to, ni manje ni više, nego Miku Džegeru, frontmenu čuvenih Rolingstonsa. Džeger je želeo glavnu ulogu, kao i da članovi budu uključeni u film, ali do toga nije došlo i prava je na kraju ipak dao Stenliju Kjubriku, koji je bio i autor scenarija i producent i reditelj.

Šta u stvari znači “Paklena pomorandža”

U originalu “Clockwork orange” – prva reč predstavlja mehanizam za navijanje, mehanizam sata, a druga, ako se izuzme bukvalan prevod, kako mnogi tvrde, jedno od njih može biti “osoba” na malajskom. Dakle, čovek – sprava za navijanje, ili ukidanje slobodne volje i ispiranje mozga.

Postoji i jedna fraza iz dijalekta istočnog Londona, koja glasi: “As queer as a clockwork orange”. To se odnosi na sve što je bizarno iznutra, a izgleda jako lepo, privlačno i normalno spolja. Kako sam Berdžes kaže, “a clockwork orange” je biće koje funkcioniše ili na samo dobar ili samo loš način, da ima prijatan i sočan izgled, poput pomorandže, a u stvari je to samo mehanizam koji navija ili Bog ili sam đavo.

Bogat uznemirujućom i nasilnom kritikom društva

Film je bogat veoma uznemirujućim i nasilnim sadržajem pomoću kojeg autor preispituje probleme vezane za psihijatriju, maloletničku delikvenciju, maloletničke bande i ostale društvene, političke i ekonomske teme u distopijskoj Britaniji. Malkolm Mekdauel igrao je Aleksa, predvodnika bande nasilnih napadača koji obožava Betovena. Kada ga vlasti konačno uhvate, biva podvrgnut užasnoj terapiji koja modifikuje ponašanje.

„Paklena pomorandža” prikazuje i demistifikuje izopačenost, licemernost, brutalnost i zlo ne samo čoveka kao individue već i čoveka kao pripadnika kolektivizma, čoveka koji kao jedan mali zupčanik sa mnoštvom drugih čini deo ogromnog mehanizma zvanog institucija, sistem, država… Film na jedan surov, eksplicitan i posve neobičan način kritikuje porodicu, vlast, državu, sistem, civilizaciju, kolektivizam i institucionalizam uopšte.

Kjubrik posredstvom naracije glavnog aktera upotpunjene pokretnim slikama i klasičnom muzikom (Betovenovom 9 simfonijom) gledaoce „uvodi” u um jednog prilično agresivnog, nasilnog, poročnog, izopačenog adoloscenta, samo sa namerom da bi im, u što većoj meri, prikazao i dočarao svet viđen njegovim očima.

Profimedia

Kritika i zabrana

Film je premijerno prikazan 19. decembra 1971, a nedugo zatim britanska štampa pozvala je na njegov bojkot, kriveći upravo nasilje u filmu za niz provala i razbojništava širom zemlje. Kjubrik i “Vorner bros” su odolevali, ali je režiser poklekao kada je dobio pretnje smrću. Tada je insistirao da film bude povučen iz bioskopa u Britaniji i Irskoj, gde se vratio tek nakon njegove smrti 1999. godine.

Pročitajte još

Nominacije za Oskara

Uprkos brojnim problemima, film je ostao u američkim bioskopima i bio nominovan za četiri Oskara. Nije dobio nijednog, ali ostaje u istoriji kao jedan od samo dva filma sa bioskopskim upozorenjem “X rated”, koji je ikada nominovan za zlatnu statuetu. Drugi je “Ponoćni kauboj” (1970), koji je osvojio Oskara za najbolji film.

Povreda Mekdauela na setu

Malkom Mekdauel je povređen na setu, i to tokom famozne scene nasilnog otvaranja očiju. Na setu je bio pravi lekar koji se potrudio da glumcu oči drži otvorenim što bezbolnije, uprkos korišćenju “drevne” tehnologije. Ipak, sprave za otvaranje očiju namenjene su pacijentima koji leže, dok je Kjubrik insistirao da Mekdauel stoji tokom scene. Iako je primio anesteziju pre snimanja, trpeo je velike bolove i slučajno posekao rožnjaču na jedan od držača kapaka.

Profimedia

Neslaganja sa knjigom

Autor knjige Entoni Berdžes imao je podeljeno mišljenje prema Kjubrikovoj viziji njegovog dela. Do razilaženja je došlo upravo oko definicije nasilja. Dok je za Berdžesa stvar slobode izbor između dobra i zla, Kjubrik je objašnjavao da Aleks predstavlja divlju, potisnutu stranu naše prirode koja bez osećaja krivice uživa u činu kao što je silovanje.

Majkl Etkinson je napisao da je Kjubrik stvorio prvu punk tragikomediju koreografisanu poput crtaća, meditaciju o pojmovima dobra, zla i slobodne volje koja je u jednakoj meri zavodnička koliko i neukusna.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike