Svetski čuvari umetnosti: Pogled kroz ključaonicu najvećih muzeja sveta

12.10.2020

09:49 >> 12:45

0

Autor: Dejan Ćirić

Dozvolite mi muzej i jа ću gа nаpuniti.”, rekao je slavni Pablo Pikaso. Za vas izdvajamo deset najuglednijih muzeja planete, iza čijih se vrata krije sve

Svetski čuvari umetnosti: Pogled kroz ključaonicu najvećih muzeja sveta
Copyright Profimedia

Mona Lizin budoar – Luvr, Pariz, Francuska

Simbol Pariza, ali i cele Francuske, Luvr je, pre nego što je postao muzej, bio srednjevekovno utvrđenje i palata kraljeva Francuske. Najposećeniji je muzej na svetu, koji dnevno obiđe 15.000 ljudi. Sadrži zbirku od 380.000 predmeta. Otvoren je 10. avgusta 1793. godine, kada je izloženo 537 slika od kojih je većina pripadala konfiskovanoj kraljevskoj i crkvenoj imovini. Godine 1989. ispred Luvra je podignuta staklena piramida, što je izazvalo mnogo negodovanja u francuskoj javnosti, ali je danas postala zaštitni znak ovog zdanja. Muzej sadrži zbirku od praistorije do polovine 19. veka. Poznavaoci savetuju da se razgledanje muzeja započne u krilu Suli, a završi u egipatskim sobama. Čuveni dragulji Luvra su Miloska Venera, Hamurabijev zakonik, Vavilonski lav, Nika sa Samotrake, Sloboda vodi narod, Amor i Psiha, a najpopularniji i najblistaviji je svakako Mona Liza, Leonarda da Vinčija.

Luvr/Profimedia

Strast španskog flamenka – Prado, Madrid, Španija

Prado sadrži ogromnu zbirku umetničkih predmeta iz celog sveta, koju duguje španskim kraljevima i kraljicama koji su je sakupljali vekovima. Može se pohvaliti jednom od najboljih kolekcija umetničkih slika na svetu. U muzeju se nalaze važne kolekcije evropske umetnosti koju čini više od 35.000 umetničkih i drugih predmeta. Oko 8.045 slika, 1.000 skulptura, 9.561 crtež, 5.973 grafičkih otisaka, 34 grafičke matrice, 2.155 kovanih novčića, ordena i medalja i skoro 1.155 ukrasnih predmeta i drugih dekorativnih umetničkih dela. Uz to, i preko 15.000 fotografija, 4 rukopisane knjige i 155 ručno crtanih i grafički otisnutih mapa. Najpoznatiji radovi u muzeju su Velaskezove „Mlade plemkinje“ i Rubensove „Tri gracije“. Za javnost je otvoren 1819. godine.

Atinin nebeski tron – Akropolj, Atina, Grčka

„Grad na brdu“ je najlepše i najimpozantnije svetilište posvećeno boginji Atini. Spomenici i građevine Akropolja su u savršenoj harmoniji sa prirodnim okruženjem. U ovom jedinstvenom remek-delu antičke arhitekture kombinuju se različiti stilovi klasične grčke arhitekture i umetnosti. Partenon, najveličanstvenija građevina Akropolja je ujedno i njegova najveća atrakcija. Na Akropolju se nalazi Arheološki muzej u staklu, u kome posetioci mogu videti iskopine, ali i predmete koji su izloženi na otvorenom, u galeriji Arhaik. Ovde se može saznati sve o životu Atinjana i videti arheološki eksponati po hronologiji svog nastanka, počev od arhajskog, preko klasičnog i helenističkog, do rimskog perioda. U njemu se nalaze skulpture i reljefi koji pripadaju Partenonu, Erehteonu i hramu Atine Nike. Posebna atrakcija je zbirka „Kora“ – šest statua mladih devojaka sa karakterističnim arhajskim osmehom na licu.

Akropolj/Profimedia

Dragulj u engleskoj kruni – Britanski muzej, London, Engleska

Ovaj muzej je najveći u Ujedinjenom Kraljevstvu i najstariji je javni muzej na svetu. Sadrži zbirku od više hiljada predmeta, pretežno vezanih za istoriju čovečanstva. Podeljen je u 94 galerije, ukupne dužine 4 kilometra. U njemu se nalaze čitavi delovi Partenona i brojne druge umetnine iz celog sveta. U početku se kolekcija sastojala pretežno od knjiga, rukopisa i antikviteta u vidu starih novčića i vaza. Međutim, od osnivanja pa do danas, kolekcija se uvećavala, kako putem donacija, tako i kupovinom predmeta. Prvi put je otvoren za javnost 15. januara 1759. godine. Muzejske kolekcije bile su dostupne svima, a ulaz je bio besplatan, kao što je i danas. Godišnje ga poseti preko 4 miliona ljudi. Glavna atrakcija je kamen iz Rozete, iz 196. godine pre nove ere.

Plamen na Kipu Slobode – Metropoliten, Njujork, SAD

Metropoliten, ili popularno „The Met“ je najveći muzej u Americi. U njemu je izložena jedna od najznačajnijih svetskih kolekcija likovne umetnosti (slikarstvo, vajarstvo, i primenjena umetnost). Eksponati potiču iz celog sveta. Najznačajniji su umetnički predmeti iz Evrope, Mediterana i SAD. Dva miliona eksponata je podeljeno u 17 odeljenja, od kojih su neka toliko velika, kao da su zasebni muzeji. Pored istorije Amerike, može se videti i istorija Evrope (Botičeli, Rembrant, Vega, Roden), kao i istorija Egipta. Jedna od najvećih atrakcija Metropolitena je Direrovo delo „Adam i Eva“. Sa oko sedam miliona posetilaca 2016. godine, bio je treći najposećeniji muzej na svetu, i peti najposećeniji muzej bilo koje vrste.

Metropoliten/Profimedia

Magija Mikelanđelovog sna – Vatikanski muzeji, Italija

Vatikanski muzej se sastoji od 1400 soba u kojima posetioci mogu da razgledaju predmete koje su pape vekovima sakupljale. Sobe su, zapravo, brojne palate, muzeji, dvorane, galerije, biblioteke, kapele, hodnici, vrtovi, prepuni umetnina. Muzeji prikazuju radove iz ogromne kolekcije izrađene od strane papa tokom vekova, uključujući neke od najpoznatijih klasičnih skulptura i najvažnijih remek-dela renesansne umetnosti u svetu. Kompleksu pripada i Biblioteka Vatikana, jedna od najvećih i najznačajnijih biblioteka na svetu. Centralno i najpopularnije mesto Vatikanskih muzeja svakako je Sikstinska kapela, čiji je svod oslikao Mikelanđelo, a tu je i Rafaelova soba.

Venerina školjka – Galerija Ufici, Firenca, Italija

Galerija Ufici je pravi živi organizam, sa modernim konceptom po kome je muzej mesto otvorenog dijaloga između ljudi i same umetnosti. Podignuta je 1561. godine po nalogu Kozima I Medičija. Tribuna je srce muzeja, koje je projektovao Bruneleski. Imala je osmougaonu osnovu i svod ukrašen sedefom. Tu su izlagana najlepša dela iz kolekcije porodice Mediči, kojima su poseban ton davali zidovi presvučeni crvenim plišem. Kolekcija galerije Ufici je najznačajnija kolekcija italijanskog renesansnog slikarstva u svetu. Pored toga, galerija sadrži slike iz perioda od 12. do 18. veka, sa mnogim delima holandskih, francuskih i nemačkih umetnika. Godišnje je poseti preko 1.5 miliona posetilaca i smatra se jednim od najstarijih i najuglednijih muzeja na planeti. Najslavnije delo koje čuva Ufici je Botičelijevo „Rađanje Venere“, a tu su i Ticijanova „Flora“, Karavađova „Meduza“, Rafaelov „Autoportret“, Mikelanđelova „Sveta porodica“ i mnoga druga.

“Rađanje Venere”, Botičeli, Galerija Ufici Profimedia

Najlepša lala u vrtu – Rijks muzej, Amsterdam, Holandija

U Rijks muzeju se nalazi oko milion eksponata, a posebno su zanimljiva Vermerova i Rembrantova, ali i srednjovekovna dela. Osnovan je 1800 godine, po naređenju Luja Napoleona, brata Napoleona Bonaparte. Milion ljudi prođe kroz njegove hodnike i galerije tokom godine, a najpoznatije delo pod njegovim svodovima je Rembrantova „Noćna straža.“

Zlatni broš Katarine Velike – Ermitaž, Sankt Peterburg, Rusija

Ermitaž je jedan je od najlepših, najvećih i najstarijih umetničkih i kulturno-istorijskih muzeja na svetu. Njegova bogata zbirka izložena je u 6 zgrada na obali reke Neve, među kojima je glavna Zimski dvorac, koji je nekada bio rezidencija ruskih careva. Ermitaž čuva više od 3 miliona predmeta, sakupljenih tokom dva i po veka, od onih iz kamenog doba, do onih koji predstavljaju vrednosti današnjice. Muzej je osnovala carica Katarina Velika, 1764. godine, zbirkom od 255 slika kupljenih u Berlinu. U muzeju se mogu videti slike Pikasa, Sezana, Buonarotija, da Vinčija, Rembranta, Matisa, Rubensa, Ticijana, Van Goga, Goje, ali i privatna kolekcija cara Nikolaja II. Najveća atrakcija je Zlatna soba u kojoj se nalaze umetnine iz Evroazije i Orijenta. Ovo velelepno zdanje godišnje obiđe između 3 i 4 miliona posetilaca.

Ermitaž/Profimedia

Mesto na koje je sleteo čuveni avion – Smitsonijan institut, Vašington, SAD

Nazvan „državnim potkrovljem“ zbog eklektične građe, najveći istraživački muzejski kompleks na svetu sadrži 21 biblioteku, 19 muzeja i galerija, zoološki vrt i 9 istraživačkih centara. U njemu se nalazi oko 154 miliona predmeta. Godišnje ga obiđe oko 30 miliona posetilaca, kojima se ne naplaćuje ulaz, a potrebno je 7 dana za obilazak kompletnog muzejskog prostora. Smatra se da bi bilo potrebno 10 godina za obilazak muzeja u celini, ukoliko bi posetilac samo minut gledao u svaki eksponat. Glavna atrakcija je originalni avion braće Rajt.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike