Kako su se na slobodi našli Žarko Laušević, Luka Bojović, Aljbin Kurti: Njih su predsednici pomilovali

09.09.2021

07:00 >> 13:08

0

Autor: Mi. S.

Smatram da bi trebalo pomilovati uglavnom one koji su počinili krivična dela vezana za politiku, osim ako nije terorizam u pitanju, kaže advokat Nebojša Mi

Kako su se na slobodi našli Žarko Laušević, Luka Bojović, Aljbin Kurti: Njih su predsednici pomilovali
Copyright Profimedia/ATA Images/Printscreen/Youtube/Unsplash

Krvnog osvetnika iz Crne Gore Nikolu Kaluđerovića, kome se uskoro približava godišnji pomen, svojevremeno je pomilovao tadašnji crnogorski predsednik Momir Bulatović.

Iako je osuđen na 20 godina zatvora zbog bezobzirne osvete za ubistvo sina Željka, tokom koje je počinio dvostruko ubistvo, Kaluđerović je odležao samo devet godina, posle čega je amnestiran.

Pročitajte još
Pročitajte još

Kaluđerović nije jedini pomilovani osuđenik u našem pravosuđu. Njegovog sunarodnika, poznatog glumca Žarka Lauševića, pred kraj svog mandata pomilovao je tadašnji predsednik Srbije Boris Tadić.

Laušević je, da podsetimo, osuđen zbog prekoračenja nužne odbrane u obračunu u kome je ubio dvojicu a ranio jednog momka, 1993. godine u podgoričkom kafiću ,,Epl“.

Žarko Laušević Printscreen RTS, serija ,,Pet”

Žarko je dva puta bio osuđen na kaznu od četiri i po godine, a poslednja presuda donela mu je 13 godina zatvora. U pritvoru je, do izricanja prvostepene presude, proveo četiri i po godine, pa mu je, pre pomilovanja, ostalo da odsluži još osam i po godina.

Ove kazne Tadić ga je oslobodio na preporuku Komisije za pomilovanja.

Pakao posle amnestije

Među amnestiranima svojevremeno se našao i Luka Bojović koga je nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović pomilovao 2000. godine. Bojović je bio osuđen na zatvorsku kaznu od tri meseca zbog napada na policajca sredinom devedesetih godina.

On, ipak, nije otišao u zatvor, jer je tadašnji predsednik Milan Milutinović doneo odluku o pomilovanju, u kojoj je kaznu zatvora zamenio uslovnom kaznom od četiri godine.

Bojović je kasnije uhapšen zbog drugih optužbi – 2007. godine ga je vrh MUP-a teretio da je pružao utočište odbeglim „zemuncima“, ali mu je suđeno zbog držanja oružja i falsifikovanja isprava. Bojović je u Srbiji pravosnažno oslobođen za krivična  dela – dva ubistva i četiri pokušaja ubistva, dok je u Španiji, dge trenutno robija, osuđen na 18 godina zatvora zbog držanja oružja. 

Luka Bojovič

Najpoznatijeg osuđenika na smrt u Srbiji Vučka Manojlovića, koji je gotovo četiri decenije proveo u niškom zatvoru zbog otmice i ubistva tužioca u Leskovcu, pomilovao je tokom svog mandata predsednik Srbije Tomislav Nikolić.

Od smrtne kazne do slobode

Manojlović je najpre bio osuđen na smrtnu kaznu, a 2002. godine, aktom o pomilovanju ranijeg predsednika Milana Milutinovića, njegova smrtna kazna preinačena je u zatvorsku od 40 godina.

Pažnju javnosti privuklo je i to što je Nikolić pomilovao doktora Gojka Inića, koji je osuđen na 15 meseci zatvora zbog primanja mita, ali zahvaljujući tadašnjem predsedniku nije proveo nijedan dan u zatvoru.

Vojislav Koštunica, bivši predsednik SRJ, 2001. godine pomilovao je Aljbina Kurtija, albanskog političara, premijera samoproglašene Republike Kosovo i lidera Samoopredeljenja.

Vojsilav Kostunica, Antonio Ahel/ATAImages

Koštunica mu je ukinuo kaznu od 15 godina robije, na koliko je bio osuđen zbog terorizma i rada na otcepljenju Kosova i Metohije. Kurti je tada pomilovan po službenoj dužnosti.

Predsednik Srbije ima ustavno ovlašćenje da na predlog Komisije za pomilovanje, i uz saglasnost Ministarstva pravde i nadležnog suda, donese odluku o pomilovanju.

Zakon propisuje da molbu za pomilovanje nadležnom sudu podnosi osuđeni, a mogu je podneti i njegov zakonski zastupnik, bračni drug, brat, sestra, usvojilac, usvojenik, hranilac ili staralac osuđenog lica.

Albin Kurti Profimedia

Po službenoj dužnosti zahtev za pomilovanje može podneti i Ministarstvo pravde.

Po pravilu se podaci o konkretnim pomilovanjima retko objavljuju u javnosti, sem ako je reč o zvučnim i kontroverznim slučajevima.

Prema rečima poznatog beogradskog advokata Nebojše Milosavljevića, akt o pomilovanju obično se donosi kad ne postoje čvrsti dokazi o tome da je neko počinio krivično delo, kad postoji bilo kakva sumnja u nečiju krivicu, kao i kod grešaka suda zbog kojih je neko nepravedno osuđen.

Pročitajte još

– Smatram da bi trebalo pomilovati uglavnom one koji su počinili krivična dela vezana za politiku, osim ako nije terorizam u pitanju. Mislim da bi trebalo pustiti one koji su osuđeni za verbalne delikte – kaže za 24sedam advokat Milosavljević.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike