Daju mleko i truju okolinu: Krave zagađuju vazduh dok vare hranu, naučnici nude sumnjivo rešenje

18.09.2021

18:40 >> 21:46

0

Autor: Petar Štrbac

Oko 30 odsto metana u vazduhu potiče od preživara usled varenja hrane

Daju mleko i truju okolinu: Krave zagađuju vazduh dok vare hranu, naučnici nude sumnjivo rešenje
Copyright Annie Spratt/Pixabay

Krave, ali i ovce, svojim podrigivanjem u toku procesa varenja hrane, odnosno preživanja, emituju skoro trećinu metana od ukupne emisije ovog gasa staklene bašte.

Danijela Božanić, ekspert za klimatske promene, objasnila je za 24sedam uticaj krava na globalno zagrevanje i o mogućnosti rešavanja tog problema.

Pročitajte još:

Božanićeva je objasnila da metan mnogostruko više utiče na klimatske promene nego ugljen-dioksid.

– Uticaj metana je 21 do 23 puta jači od ugljen-dioksida. Drugim rečima jedna tona emitovanog metana u atmosferu jednaka je emitovanju 21 do 23 tone ugljen-dioksida – kaže Božanićeva.

Uticaj preživara odmah iza termoelektrana i deponija

– Otprilike oko 30 odsto ukupnih emisija metana dolazi od preživara. Moguće je smanjiti emisiju metana koju proizvode preživari, promenom načina ishrane tih životinja. Postoji i inicijativa da se iz ishrane izbaci ili smanji korišćenje mesa preživara, kako bi se smanjio broj preživara, a samim tim i emisija metana koje emituju – objašnjava ona.

Pixabay

Međutim, Božanićeva smatra da je prioritite rešiti problem termoelektrana i deponija, a tek tada treba preći i na problem stočarstva.

– Oni koji su isplanirali kako da smanje emisiju metana iz sektora energetike i upravljanja otpadom, sada se bave smanjenjem emisije metana iz poljoprivrede. Ako preživari ispuštaju metan i to čini trećinu ukupnih emisija, to znači da je to trećina rešavanja problema. A on će biti rešen kada rešite dva vodeća emitera – navodi Božanićeva.

U naučnim krugovima postoji mišljenje da bi goveda trebala da se hrane morskim algama ili da im se u hranu dodaju biljna ulja i sintetičke hemikalije koje bi smanjile proizvodnju metana u njihovom varenju.

Međutim, agroekonomista Milan Prostran za 24sedam kaže da su ovakva rešenja nedopustiva. On dodaje da su posledice ranijeg eksperimentisanja sa ishranom goveda, radi dobijanja veće količine mleka i mesa, dovodile do pojave bolesti ludih krava.

– Goveda su biološki određena i deo njihovog želuca, burag je osnovni organ za preradu hrane. On se puni sirovom hranom koja se podrigivanjem vraća i goveče je ponovo preživa i obrađuje. Samo tako možete dobiti kvalitetno mleko i na kraju meso. Krave pre svega moraju da se hrane kabastom hranom, dnevno moraju da uzimaju preko 70 kilograma takve hrane. U pitanju je lucerka, kukuruzovina, seno i slično. Ono što se ranije nije znalo, a sada je dokazano, pokušaj da se goveda kao preživari hrane hranom sa visokim sadržajem proteina, dakle hranom životinjskog porekla su bili  osnovni uzroci pojave bolesti ludi krava. Oni koji bi zanemarivanjem buraga želeli da smanje produkciju tog metana, na kraju bi uništili goveče kao živo biće neophodno za čoveka – kaže Prostran.

Trebalo bi koristiti standardnu ishranu

Prostran kaže da krave imaju pozitivan uticaj na životnu sredinu i poljoprivredu.

– Goveda su značajna za ishranu stanovništva i za produkciju stajnjaka bez kog ne možete da oplemenite poljoprivredno zemljište. Kakvo zagađivanje prirode?! Naprotiv, obogaćuje se poljoprivredno zemljište. Bez goveđeg stajnjaka veliki deo poljoprivrednih površina pretvorili bi se u neplodno zemljište – ističe agroekonomista.

Pixabay

Pročitajte još:

Trebalo bi koristiti već poznatu hranu za ishranu goveda. Ukoliko bi se ishrana značajno promenila to bi moglo proizvesti negativne posledice.

– Čovek stalno želi da izvuče profit, a taj profit je često u suprotnosti sa biološkim potencijalom i mogućnostima jednog živog bića, i tada pravite velike kikseve u uzgoju goveda. Najkvalitetnije mleko i meso se postiže na ispašama, zato Švajcarci imaju visok nivo kvaliteta, jer imaju pašnjake na Alpima. U Srbiji isto postoji mnogo pašnjaka i utrina. Kakve alge i ulja? Govečetu se mora dati velika količina kabaste hrane odnosno silaža. Moraju se poštovati biološke karakteristike preživara – objašnjava Prostran.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike