Vaskršnji ponedeljak: Najstarija "čuvarkuća" u Srbiji napunila je 104 godine, a čuva se u ovom srpskom gradu
03.05.2021 | 06:00 >> 10:14
Zbirka Etnografskog muzeja danas broji više od 1.000 primeraka uskršnjih jaja, a najstarije među njima tamo je doneo profesor Sima Trojanović, prvi školova
Najstarije jaje u Srbiji čuva se duže od veka u Etnografskom muzeju u Beogradu, kao eksponat i svedočenje o našoj tradiciji.
Zbirka Etnografskog muzeja danas broji više od 1.000 primeraka uskršnjih jaja, međutim, najstarije među njima ima posebnu priču, jer ga je u ovaj muzej doneo lično profesor Sima Trojanović, etnolog i prvi školovani srpski antropolog. On je ujedno jedan od osnivača Etnografskog muzeja, ali kasnije je postao i njegov prvi upravnik, kaže za “24sedam” etnolog Bojan Jovanović.
– Smatra se da su najstarija sačuvana jaja u Srbiji stara više od 100 godina, a upravo se jedno takvo – verovatno i najstarije nalazi u navedenom muzeju. Doneo ga je prof. Trojanović krajem 19. veka, koji je i inače tokom svog života prikupljao takve etnografske predmete – istakao je naš sagovornik i dodao:
– Konkretno, u pitanju je kokošije jaje, koje je ukrašeno vunicom, a njegovu starinu dokazuje i izabrana metoda farbanja – na prirodan način, lukovinom. Jaje je crvankaste boje, a kako bi se sačuvalo kroz godine, decenije i vekove, ono je preparirano – objasnio je etnolog Jovanović.
Prema njegovim rečima u Etnografskom muzeju nalazi se još jedno jaje iz istog perioda, ali metoda ukrašavanja, kako kaže, ne odgovara našem podneblju.
– Iako je pronađeno na našoj teritoriji, u okolini Aranđelovca, prema izgledu, vidi se da nije u pitanju tradicionalni stil. To belo, uskršnje jaje sa tri potkovice, koje su sigurno kovači napravili, u muzej je doneo Nikola Zega, prvi kustos Etnografskog muzeja u Beogradu – kaže nam Jovanović.
Tradicija farbanja jaja
Kada je u pitanju vremenska dimenzija i nastatak tradicije bojenja jaja za Uskrs, naš etnolog kaže da taj običaj seže još iz 12. veka, a da je ta praksa prihvaćena kod nas u 16. veku.
– Crkva je prihvatila bojenje jaja još u 12. veku, a kod nas ta praksa se javila u 16. veku. Prema predanju, smatra se da koren ove tradicije leži u priči da su mironosnice, na dan Hristovog vaskrsenja, došle blizu Hristovog groba, nosile kuvana jaja, koja su u jednom trenutku poprimila crvenu boju – to je bio znak da je Hrist vaskrsnuo. Bojenje jaja vezuje se sa vaskrsenjem, jer označava preobražaj – kao što se Hrist preobrazio, tako i jaja popraimaju crvenu boju, koja je simbol rađanja i pobede nad smrću – objašnjava on.
Još jedna zanimljiva stvar je, naglašava etnolog Jovanović, da je bojenje jaja prvobitno simbolisalo dolazak proleća.
– U antičkom periodu, iz najstarije jednobožačke vere na svetu – zoroastizma, postojao je običaj farbanja kuvanih jaja na prolećnu ravnodnevicu i označavao je čas buđenja prirode – ističe on.
Tucanje jajima
Običaj kojem se najviše raduju mališani, a takođe se vezuje za Uskrs je tucanje jajima.
– U toj igri jedino ne učestvuje prvo jaje, “čuvarkuća”, jer se ono čuva do naredne godine. Igra jajima ima za cilj da zabavi, a još je i Vuk Stefanović Karadžić pisao o tome, gde je u svojim spisima navodio da je, jednim delom, u pitanju “nečasna igra”. Jer pojedinci, da bi slomili jaje, koristili su se prevarom, pa su iz jajeta vadili belance i žumance, a kako bi jaje bilo teže i čvršće, punili su ga voskom – objasnio je naš sagovornik.
Muzej Ponišavlja
Uskršnje jaje, poznato kao “čuvarkuća”, najstarije u Srbiji, čuva se u muzeju Ponišavlja u Pirotu i “napunilo” je 104 godine.
Čuvarkuća datira iz 1917. godine, obojeno je tehnikom slikanja voskom, a na njemu je sa jedne strane iscrtana pčela, dok sa druge grančica i slova H i V, što oznacava pozdrav “Hristos vaskrse”.
Kolekcija uskršnjih jaja u Pirotu čuva još i jaje iz Sukova iz 1920. godine, na kojem je ispisana godina, mesto i ime Kokan, zatim jaje iz 1936, pa 1943, 1950. godine.
Svetli ponedeljak
Srpska Pravoslavna crkva i vernici danas slave drugi dan Vaskrsa, u narodu nazvan Svetli ponedeljak. Sutra je Vaskršnji utorak, po narodnom verovanju, jedini dobar utorak u godini.
Vaskršnjim ponedeljkom započinje takozvana Svetla nedelja, koja se smatra produžetkom Vaskrsa.Pročitajte još
Vrlo je raširen i naziv “Bela nedelja”, jer spada u trapave sedmice, tokom kojih se ne poste ni sreda ni petak. Stariji ljude tvrde da će, ukoliko je uveče na Svetlu sredu nebo zvezdano, godina biti izuzetno rodna.