Mlada Srpkinja pomera granice svetske nauke: Miličin put - od radoznalosti do vrhunskih istraživanja
13.04.2026 | 10:01
Njeni počeci vezuju se za Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu
U laboratorijama Univerziteta u Beogradu, daleko od očiju javnosti, odvija se tiha, ali uporna borba za razumevanje jednog od najsloženijih sistema u prirodi - ljudskog mozga. Jedno od imena koje se sve češće izdvaja u krugovima koji se bave ovom oblašću, jeste dr Milica Zeljković Jovanović, mlada naučnica čiji rad već sada ostavlja vidljiv trag u oblasti neuronauka, koja je tajne svog uspeha podelila sa čitaocima portala 24sedam..
Zaposlena kao naučni saradnik u Centru za translacione neuronauke pri Katedri za opštu fiziologiju i biofiziku Biološkog fakulteta, pripada generaciji istraživača koji pokušavaju da pomere granice u razumevanju neurodegenerativnih bolesti, pre svega Parkinsonove bolesti.
Počeci
Njen akademski put započeo je upravo na istom fakultetu, gde je, nakon osnovnih i master studija, 2024. godine odbranila doktorsku disertaciju koja će joj doneti i prestižno priznanje za najbolji rad iz oblasti fiziologije u Srbiji.
Tema njenog istraživanja - efekti transkranijalne magnetne stimulacije (TMS) na procese neurodegeneracije i neuroinflamacije - možda zvuči složeno, ali u suštini krije jedno ključno pitanje: može li neinvazivna stimulacija mozga postati terapija budućnosti?
- Više od same kliničke slike uvek me je zanimalo ono što joj prethodi - mehanizam, signalni put, ono što se dešava iza simptoma - objašnjava dr Zeljković Jovanović.
Upravo ta radoznalost odvela ju je putem nauke, iako, kako kaže, to nije bio unapred zacrtan plan niti očekivan izbor u njenom okruženju. Prelomni trenutak dogodio se, priseća se, u laboratoriji:
- Taj osećaj da postavljaš hipotezu i čekaš da vidiš da li će priroda potvrditi ili demantovati tvoju ideju bio je presudan.
Uspesi i projekti
Danas iza sebe ima 19 naučnih radova u međunarodnim časopisima, brojna kongresna izlaganja i aktivno učešće u edukaciji mlađih generacija kroz mentorstva i radionice. Njen fokus nije samo na akademskom uspehu, već i na širem cilju približavanju nauke društvu.
Trenutno je angažovana na projektu CEREBRO, koji finansira Fond za nauku Republike Srbije. Cilj ovog istraživanja je da odgovori na jedno naizgled jednostavno, ali fundamentalno pitanje: šta zapravo transkranijalna magnetna stimulacija radi u zdravom mozgu?
- Zbog velike varijabilnosti u parametrima stimulacije imamo heterogene rezultate. Zato je važno da se vratimo korak unazad i prvo razumemo osnovne efekte na zdravim modelima - ističe ona.
Upravo taj pristup mogao bi da omogući preciznije i efikasnije terapije u budućnosti.
Izazovi rada u nauci u Srbiji
Put nauke u Srbiji, međutim, nije bez prepreka. Kao najveći izazov, ona izdvaja neizvesnost i sistemske poteškoće:
- Mnogo energije se troši na obezbeđivanje uslova za rad, umesto na samo istraživanje - objašnjava naša sagovornica i, uprkos tome, veruje da Srbija ima ogroman potencijal koji tek treba u potpunosti prepoznati.
Milica je bila deo mnogih međunarodnih konferencija, koje opisuje kao spoj nauke i "neformalne razmene ideja". Naglašava da su upravo ti susreti doveli do nekih od njenih najvažnijih saradnji.
- Konferencije vas podsete da se istim pitanjima bave ljudi širom sveta, ali iz različitih perspektiva. Upravo u tim razlikama nastaju nove ideje - dodaje.
Nauka joj je omogućila da proputuje svet i da upozna različite kulture, što predstavlja kao lepši aspekt svog posla.
Svaki eksperiment - delić slagalice
Na pitanje šta je njen najveći pokretač, odgovor je jednostavan, ali snažan: kombinacija radoznalosti i smisla.
- Svaki eksperiment je mali deo slagalice. Možda sam po sebi ne daje konačan odgovor, ali nas približava razumevanju koje jednog dana može imati stvaran terapijski značaj - naglašava za portal 24sedam.
U vremenu kada se rezultati često mere brzinom i vidljivošću, rad mladih naučnika poput dr Milice Zeljković Jovanović podseća na to da su najveća otkrića često rezultat strpljenja i posvećenosti.
"Sve veći broj romske dece u školama, čak 81 odsto upisano u osnovno obrazovanje"
Bonus video