Tihi ubica iz prirode: Otrovi koje bolnice teško otkrivaju
15.02.2026 | 19:45
Bez brze medicinske intervencije, ishod može biti fatalan
Otrov streličastih žaba spada među najjače prirodne toksine na svetu. Ove male, jarko obojene žabe iz tropskih kišnih šuma Južne i Centralne Amerike proizvode snažne hemijske supstance kako bi se zaštitile od predatora. Njihove upečatljive boje – žuta, plava, crvena ili narandžasta – služe kao upozorenje da je reč o izuzetno otrovnoj vrsti.
Najpoznatija među njima je zlatna streličasta žaba (Phyllobates terribilis), čiji toksin može biti smrtonosan i u veoma malim količinama.
Kako deluje toksin?
Najopasnija supstanca koju ove žabe luče naziva se batrahotoksin. Reč je o neurotoksičnom jedinjenju koje utiče na nervni sistem i rad mišića, uključujući srčani mišić.
Kada dospe u organizam, batrahotoksin:
- blokira normalno funkcionisanje natrijumskih kanala u ćelijama
- izaziva nekontrolisane mišićne kontrakcije
- dovodi do paralize respiratornih mišića
- može izazvati ozbiljne poremećaje srčanog ritma
U većim dozama posledica može biti brza smrt usled zastoja disanja ili srčane insuficijencije. U literaturi se navodi da dejstvo može nastupiti veoma brzo, u zavisnosti od količine unetog toksina i načina izlaganja (gutanje, kontakt sa otvorenom ranom ili direktan unos u krvotok).
Zašto je teško otkriti ovaj otrov?
Stručnjaci ističu da su toksini poput batrahotoksina izuzetno retki u kliničkoj praksi. Zbog toga se rutinski toksikološki testovi u bolnicama uglavnom ne fokusiraju na njih.
To znači da:
- standardne analize često neće pokazati prisustvo ovog otrova
- potrebno je specijalizovano laboratorijsko testiranje
- detekcija zahteva naprednu opremu i ciljanu analizu
Osim samog toksina, u organizmu se mogu detektovati i njegovi metaboliti – hemijski produkti razgradnje – ali i to zahteva visoko specijalizovane metode.
Prirodni ili laboratorijski proizveden?
U prirodi, streličaste žabe ne proizvode toksin same od sebe u potpunosti – smatra se da ga akumuliraju iz ishrane, prvenstveno konzumiranjem određenih insekata i člankonožaca. U zatočeništvu, bez takve ishrane, mnoge od njih postaju znatno manje otrovne.
Međutim, savremena hemija omogućava laboratorijsku sintezu pojedinih sličnih jedinjenja. Teoretski, sintetički proizveden toksin mogao bi imati jednako snažno dejstvo kao prirodni.
Simptomi trovanja
Kod ljudi bi potencijalni simptomi mogli uključivati:
- mučninu i povraćanje
- slabost mišića
- otežano disanje
- poremećaj srčanog ritma
- nagli pad nivoa kiseonika u krvi
Bez brze medicinske intervencije, ishod može biti fatalan.
Otrov streličastih žaba ostaje jedan od najsnažnijih prirodnih toksina poznatih nauci. Iako su slučajevi trovanja kod ljudi izuzetno retki, njegova snaga i teškoća detekcije čine ga predmetom interesovanja toksikologa širom sveta.