"Most prema vakcini": Amerikanci hitno odobrili lek protiv kovida -19, sličan se koristi u Srbiji
11.11.2020 | 19:22 >> 21:01
Američka agencija za hranu i lekove (FDA), u koju gledaju sve globalne agencije za lekove, odobrila je po hitnom postupku, eksperimentalnu terapiju kovida-19 a
“Most prema vakcini” protiv kovida -19 odobren je po hitnom postupku u Americi!
Američka agencija za hranu i lekove (FDA), u koju „gledaju“ sve globalne agencije za lekove, odobrila je, a juče objavio “Blumberg”, po hitnom postupku, eksperimentalnu terapiju kovida-19 antitelima, proizvođača „Eli Lilli & Co.“
Dr Antoni Fauči, glavni američki infektolog, kaže da je to „most prema vakcini“.
Proširen terpijski pristup kovidu -19
Prema objavljenim informacijama, na taj način je proširen pristup lečenju infekcije koranavirusom, za koje rani podaci ukazuju da je efikasano, ali samo kada su u pitanju zaraženi koji još nisu dospeli u bolnice i kojima još nije potrebna terapija kiseonikom.
Kako je objavljeno, FDA odobrila je taj eksperimentalni tretman, nazvan „bamlanivimab“, za upotrebu u lečenju obolelih, odraslih pacijenata koji imaju blagu, do umereno tešku kliničku sliku, uključujući one starije od 65 godina, ali i decu, informacije su iz saopštenja FDA.
Odobrenje FDA daje lekarima mogućnost za suzbijanje virusa kod visokorizičnih pacijenata, pre nego što postanu toliko bolesni da zahtevaju hospitalizaciju.
„Terapiju antitelima treba primeniti što je pre moguće nakon pozitivnog kovid-19 testa i u roku od 10 dana, od pojave simptoma“, navodi proizvođač. Kako su u ponedeljak saopštili iz FDA „bamlanivimab“ nije odobren za pacijente koji su hospitalizovani zbog kovida-19 ili im je potrebna terapija kiseonikom.
Spasonosni lek?
Da li je svet na pragu dobijanja spasonosnog leka za lečenje kovida-19, pre nego što oboleli dospe u bolnički krevet i, nedajbože, na respirator, ili bi trebalo svi da sačekamo vakcinu, stanemo u red i zavrnemo rukav, još se sa sigurnošću ne zna. Jer još niko nije izašao pred kamere i objasnio ljudima šta će spasiti planetu zaraze, zaraženih, umiranja, ali i galopirajuće epidemije psihičkih poremećaja, zbog svega što preživljavamo u vezi sa pandemijom koronavirusa, od decembra prošle godine.
Takođe, niko još nije rekao:”Ovo garantovano deluje i donosi kraj takozvanoj novoj normalnosti!”
Ipak, tračak nade, međutim, osim dugo najavljivane vakcine, donosi i ova najsvežija vest iz Amerike, koja broji milione inficiranih.
Ali…
Da stvar nije nepoznata, niti nova, govori i podatak da su se mnoge zarazne bolesti i ranije lečile antitelima, odnosno gamaglobulinima iz krvi ljudi, koji su preležali aktuelnu zarazu. Da ne bude zabune, antitela su ćelije imunog sistema, koje se stvaraju kada izazivač bolesti dospe u organizam i deo su imunog odgovora u borbi protiv infekcije.
O tim antitelima iz krvne plazme pacijenata, koji su preležali koronu, imali smo prilike u Srbiji da slušamo i tokom ove pandemije, ali smo i pozivani da damo krv, posle oporavka od zaraze koronavirusom, da bi se lečili drugi bolesni od te bolesti.
Prim. dr Radmilo Petrović, epidemiolog, virusolog i vakcinolog, kaže za „24sedam“ da se na klinikama za lečenje kovida-19 u Srbiji uzima krvna plazma od onih koji su preležali koronavirus i od toga se pravi gamaglobulin, koji se potom daje obolelima od kovida-19.
-Videli smo mnogo reklama na televiziji i po gradu na kojima piše: „Pomozite obolelima od kovida-19, dajte krv“. To je oglašeno upravo zbog toga što se ta metoda danas koristi – navodi ovaj stručnjak i dodaje da se, ipak, ne može sa sigurnošću tvrditi koliko je delotvoran gamaglobulin u lečenju kovida-19.
– Sve što mogu da kažem je da bi trebalo da daje rezultate. Teorijski bi trebalo, ali u kom procentu – ne znam jer nikad nisu objavljeni ti podaci – objašnjava Petrović.
Jako korisni
Istovremeno, o lečenju kovida-19 hiperimunim gamaglobulinom i gamaglobulinom, odnosno antitelima iz krvi ljudi koji su preležali infekciju, govorio je i prof. dr Nenan Dikić sa Univerziteta “Singidunum”, koji je naveo da više njegovih kolega veruje u njihovu delotvornost.
– Gamaglobulini i hiperimuni gamaglobulini sadrže najviše IgG tip antitela, dok se IgA i IgM tipovi nalaze samo u tragovima. Antitela iz ovih preparata se vezuju za koronavirus, sprečavajući njegov ulazak u ćeliju domaćina. Ona takođe aktiviraju odbrambeni mehanizam i stimulišu ćelijski imunitet. Najefikasniji su ako se primene na početku bolesti – izjavio je ranije dr Dikić.
Nema vremena
Sa druge strane, prim. dr Radmilo Petrović kaže da se hiperimuni gamaglobulin ne koristi jer za to „nema vremena“.
– To je imunoglobulin koji se dobija od svih mogućih antitela osoba koje su preležale bolesti tokom svog života – od rođenja, pa do trenutka davanja krvi. Izdvaja se gamaglobulinska frakcija u kojoj se nalaze antitela, stoverna posle svih infekcija, koje je osoba preležala tokom života. I ona se izdvaja iz većeg broja davalaca krvi. Potrebno je mnogo njih da daju krv da bi se izlečio samo jedan pacijent – navodi Petrović.
I, to je ta priča. Još niko nije siguran u stoprocentno efiksan lek protiv kovida – 19, koji će spasiti Srbiju, planetu i sve nas ove užasne pandemije, ali i realnosti.
Neke vrste antitela u krvi (imunoglobulini)
Imunoglobulin G (IgG) je glavni imunoglobulin, koji čini 70-75 odsto svih imunoglobulina u krvi čoveka. Stvara se u velikim količinama tokom takozvanog sekundarnog imunskog odgovora. Zbog relativno malih molekula, IgG prolazi kroz posteljicu i fetusu obezbeđuje glavnu liniju odbrane od infekcija u prvim nedeljama života. Takođe, IgG ima sposobnost da neutrališe bakterijske toksine i viruse.
Imunoglobulin A (IgA) čini 10-20 odsto svih imunoglobulina u krvi čoveka. IgA se nalazi u krvi, a sadrže ga i pljuvačka, suze, sekret iz nosa, majčino mleko, sekret bronhija… IgA ima poseban značaj za lokalni imunitet sluzokoža respiratornog i digestivnog trakta. Novorođenčad dobijaju IgA putem majčinog mleka, čime stiču pasivan imunitet na gastrointestinalne infekcije.
Imunoglobulin M (IgM) čini 10 odsto svih imunoglobulina u krvi čoveka. Mnoga prirodna antitela pripadaju IgM klasi imunoglobulina. U toku imunskog odgovora IgM se prvi sintetiše od svih imunoglobulina. Zbog velikih molekula IgM ne prolazi kroz posteljicu. Pored toga, IgM se nalazi u sekretima sluzokoža zajedno sa IgA, gde ima ulogu u lokalnoj odbrani od infekcija.