Krtica od 130 metara: Kako će se kopati Beogradski metro
27.08.2025 | 07:05
U Kini se grade dve mašine za kopanje metro tunela namenjeni posebno za Beograd, koje bi za godinu dana trebalo da stignu u srpsku prestonicu
Pogoni fabrike kompanije China Railway Construction Heavy Industry (CRCHI) u gradu Čangša u Kini mesto su gde nastaju „krtice“, kako se popularno zovu TBM mašine (Tunnel Boring Machine ) koje će prokopati prvu liniju Beogradskog metroa. Pogone gde se prave dve ot ukupno tri predviđene mašine je obišao direktor JKP „Beogradski metro i voz“, Andreja Mladenović.
Mašine će u Srbiju stići u drugoj polovini 2026. godine i biće korišćene za iskopavanje 11 kilometara podzemnih tunela od ukupno 15 kilometara trase sa 15 stanica. Kada će iskopavanje tačno startovati nije izvesno jer kopanje metro tunela je veoma zahtevna operacija čija priprema traje mesecima.
Sama proizvodnja u fabrici traje od šest do dvanaest meseci, transport odnosno dostava na lokaciju može trajati od nekoliko sedmica do nekoliko meseci.
Zatim sledi sklapanje na samom gradilištu, jer radi se o mašinama koje su dugačke u nekoliko stotina metara. Za manje standardne metro TBM-ove često je to rok od četiri do 12 sedmica za osnovnu montažu i puštanje u pogon. Za velike ili veoma kompleksne TBM-ove (ogromni prečnici, konvertibilne mašine, dupla zaštita itd.) montiranje može potrajati i šest meseci, pa i više.
Onda sledi dodatno vreme neophodno za probno pokretanje, kalibraciju upravljanja i prilagođavanje parametara tla, što je još nekoliko dodatnih nedelja pre nego što krtica „pojede“ prve metre budućeg tunela.
A koliko će onda trajati zavisi od prečnika TBM-a, tipa tla, dubine, logistike odvoza materijala, kao i od broja TBM-ova i organizacije gradilišta. Za srednje zahtevne uslove (npr. glinovita tla, mešovite formacije, umeren nivo podzemnih voda) okvirna brzina napredovanja TBM-a je 10–15 metara dnevno u normalnim uslovima.
U optimalnim uslovima (duži neprekidni tunel, dobar transport i brza ugradnja segmenata) može se postići i 20–25 m/dan. To znači da je za 1 km tunela potrebno od 2 do 4 meseca rada po jednoj mašini, uz pretpostavku da nema većih zastoja.
Podsećanja radi, prva linija Beogradskog metroa ima 11 kilometara pod zemljom. Koliko će biti potrebno za ceo metro sistem zavisi od toga kako će se on nadalje razvijati, jer projekat je dosad menjan u velikom broju navrata.
Primer iz prakse kaže da je Doha Metro (Katar, 2013–2019) sa 86 km tunela izgrađen pomoću 21 TBM-a, koji su napredovali 12–16 m/dan po mašini, odnosno 3 meseca po kilometru.
Kako radi TBM?
U osnovi, TBM mašina je veoma kompleksna a „šuplja“ velika burgija koja mrvi tlo pred sobom i zemlju,stenje, mulj… transportuje van tunela a na obod iskopanog otvora uporedo postavlja segmente prstenaste betonske oplate koja je osnova tunela. Pritom, mašina prati i kontroliše vibracije koje nastaju prilikom kopanja, što je posebno bitno za radove u naseljenim mestima.
Upravo je za to opremljen CRCHI, koji ima širok portfelj proizvoda (EPB, slurry TBM, hard-rock gripper TBM, double-shield i convertible tipove), a u poslednje vreme je javno demonstrirao i serijski proizveo vrlo velike prečnike krtica a za neke tvrdi da su najveće na svetu.
Hvale se i Slurry i EPB rešenjima za kompleksna tla: slurry TBM sisteme za visoko-vodopropusna tla i EPB za mekša, naseljena područja — dakle fokus na upravljanje rizikom naseljavanja i kontroli vode.
Za Rijad Metro (Saudijska Arabija, 2014–2019) je korišćeno više TBM-ova prečnika 10 metara, a brzina napredovanja kretala se između 8 i 20 m/dan, i prosekom od kilometar za 3 meseca.
Kako to rade mašine CRCHI videlo se u Gvanžou, gde su Metro Linije 18 i 22 građene sa 52 TBM mašine (EPB/Slurry, prečnika φ 8.8 m), što je rekordna TBM flota na jednom projektu.
Uspešno su savladali izazove gradnje kroz meke nanose sa visokim rizikom taloženja, uz mnogobrojne reke, mostove i postojeće metro linija; uz minimalna razdaljina do linije brze železnice samo 5,5 m.
Upotrebljeni su specijalna tehnologija: zamrzava juče glave za sečenje („frozen cutter head“) za stabilizaciju tla, teleskopski glavni pogon (za lakši pristup pri zameni noževa), monitoring stanja noževa u realnom vremenu...
Prvi TBM lansiran je avgusta 2018. godine a prva linija puštena po delovima 2021 i 2022. godine.
Podzemni zmajevi
Mladenović je istakao da su TBM mašine specijalno dizajnirane za beogradsko tlo, čime se obezbeđuje kvalitet i bezbednost radova. To garantuje i reputacija CRCHI, koja je do sada proizvela preko 1.700 TBM mašina kojima je iskopano više od 6.000 kilometara tunela širom sveta.
Generalni direktor kompanije He Jongđung naglasio je da se njihovi proizvodi koriste u više od 35 zemalja, među kojima su Kina, Poljska, Rumunija i Egipat.
Mašine CRCHI se prave za različite vrste terena, namenski za svaki metro posebno. U našem slučaju nije javno naznačeno koje će mašine biti isporučene, ali bi prema navodima da su za „beogradski teren“ izgleda najviše odgovarale one iz kategorije „slurry TBM“ koje su za vodopropusne terene s muljem i gusto naseljena mesta.
Slurry TBM mašine CRCHI oznake ZTS su veličine od 78 do 132 metara dužine i težine od 1.150 do 4.100 tona. Sama rotaciona glava koja kopa tunel je prečnika od 10,87 do 15,01 metara.
Pokreću je od 10 do 16 motora po 350kW a ukupnog obrtnog momenata od 16.600 do 42.784 kNm.
BONUS VIDEO