Gde je poslednja stanica? Da li zaista funkcioniše "povlačenje robe"
23.07.2025 | 07:05
Od početka godine bilo je povučeno nešto više od 70 različitih proizvoda, gde (bi) oni (trebalo da) završe?
Malo, malo pa u medijima imamo vesti o "povlačenju proizvoda" sa tržišta i (mada je tu često radi i o pogrešno shvaćenoj situaciji kada se, kao kod vozila, proizvod ne "povlači" već jednostavno zove vlasnik da se u servisu zameni neki sklop), situacija je potencijalno veoma opasna.
Od početka godine bilo je povučeno nešto više od 70 različitih proizvoda, podaci su sa sajta Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine. I dok trgovci tvrde da se povučeni proizvodi vraćaju proizvođačima ili uništavaju, u organizacijama potrošača kažu da za to ne postoje jasne garancije, već da je sve ostavljeno prodavcima „na dušu“, piše poslovni magazin "Biznis i finansije" (B&F).
Kape za dečake za koju je utvrđeno da sitni delovi mogu da se odvoje, pa postoji rizik od gušenja, baloni u kojima je prekoračen dozvoljeni sadržaj kancerogenog hemijskog jedinjenja u materijalu, automobili u kojima su fabrički ugrađene neispravne mlaznice za hlađenje ulja, što može dovesti do oštećenja motora i požara… Ovo su samo neki primeri u moru neispravnih proizvoda na tržištu Srbije, koji se skoro svakodnevno povlače iz prodavnica. Gde završavaju ti proizvodi kada se povuku iz prodaje?
Kompanija Pepco, od početka godine do danas, povukla je ukupno šest različitih proizvoda iz prodaje. Od balona koji svetle u mraku, preko dečije igračke u obliku pečata, pa sve do bodića za devojčice i kape za dečake. Svi su povučeni na osnovu procene rizika koju ova kompanija radi u skladu sa regulativom Evropske Unije. I to je jedna od retkih kompanija u Srbiji koja to redodvno radi iako, recimo u delu dečijih igračaka i prozivoda, i svi drugi prodavci i distributeri prodaju robu sa istog tržišt,a da ne kažemo baš od istih proizvođača - Kine.
„Procedura povlačenja proizvoda uključuje njegovo trenutno uklanjanje iz prodavnica, nakon čega sledi javno obaveštenje putem zvaničnih kanala, kao što je naša veb-stranica. Kupci se informišu o povlačenju i pozivaju da proizvod vrate u najbližu prodavnicu, uz mogućnost povraćaja novca u celosti, bez obzira na posedovanje fiskalnog računa. Iako su osnovni principi bezbednosti i transparentnosti isti u svim zemljama, sam proces se može neznatno razlikovati u zavisnosti od lokalnih propisa i saradnje sa nacionalnim telima za zaštitu potrošača“, objašnjavaju u kompaniji Pepco za B&F.
Oni dodaju da prema njihovoj proceduri, kada se neki proizvod povuče iz prodaje, on se ili bezbedno zbrinjava ili vraća dobavljaču.
„Povučeni proizvodi se ne vraćaju ponovo na tržište, osim ako ne prođu detaljnu ponovnu procenu i ne dobiju sertifikat o bezbednosti od strane našeg tima za kontrolu kvaliteta. Na taj način osiguravamo potpunu bezbednost potrošača. Na primer, proizvod se povlači kada se utvrdi potencijalni rizik po zdravlje ili bezbednost. Svi naši proizvodi prolaze strogu kontrolu kvaliteta tokom proizvodnje i uvoza, ali u retkim slučajevima, neki mogu odstupati od naših bezbednosnih standarda. Kada se takvi slučajevi otkriju, brzo reagujemo tako što sprovodimo istragu, uklanjamo proizvod i uvodimo potrebna poboljšanja, kako bi smo sprečili da se to ponovi“, kažu u kompaniji Pepco.
Prakse u kompanijama i domaća stvarnost
„Ikea povlači sa tržišta presu za beli luk“ ili „Ikea sa tržišta povlači lampe za spoljašnju upotrebu“, glase naslovi koje takođe povremeno viđamo u medijima. U ovoj kompaniji kažu za B&F da svi njihovi proizvodi prolaze procenu rizika i testiranja o podobnosti za svakodnevnu upotrebu, kao i da ispunjavaju sve važeće zahteve i propise na svim tržištima na kojima Ikea posluje.
„S obzirom na obim našeg poslovanja, kao i zbog velikog broja prodatih komada svake godine, ali i specifičnosti pojedinih proizvoda može doći do određenih nepravilnosti. Sa tržišta se povlače proizvodi o kojima dobijemo informacije o mogućem bezbednosnom problemu. Nakon toga, odmah se pristupa temeljnom istraživanju i preduzimaju se brze korektivne mere ukoliko je potrebno“, navode u kompaniji Ikea.
Prema njihovim rečima sa proizvodima koje povlače postupa se u skladu sa važećim lokalnim procedurama i zakonima. Naši sagovornici u ovoj kompaniji ističu da odluku o povlačenju ne donose olako, ali i da se trude da pronađu najodrživije rešenje za proizvode koje su povukli. Sam proces povlačenja proizvoda u Ikei radi se prema utvrđenim procedurama i time koordinira namenski i specijalizovani tim.
Međutim, prakse u kompanija su jedno, a stvarnost u našoj zemlji je nešto drugačija. Naime, kako za B&F objašnjava Marko Dragić, pravnik u Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije, kada je reč o uvoznoj robi, tu uglavnom nema kontrole kvaliteta na granici, već se proverava samo dokumentacija. Ako je ona u redu, proizvod ulazi u zemlju.
„Proizvođač prvi vrši kontrolu, zatim je radi uvoznik, da se vidi da li se proizvod slaže sa našom domaćom regulativom, i na kraju, eventualno po potrebi distributer. Ali, neregistrovane trgovce apsolutno niko ne kontroliše, već se sve prodaje na crnom tržištu i nema nikakve odgovornosti niti sankcije za takva lica“, tvrdi Dragić.
On dodaje da potrošači, u praksi, ne mogu sa sigurnošću da znaju da li je neki proizvod, koji je povučen sa tržišta iz bilo kog razloga, uništen i ako nije, šta se sa njim desilo. Sve je ostavljeno na „volju“ i „savest“ trgovaca.
Šta kažu nadležni?
Na osnovu Zakona o tržišnom nadzoru, nadzor nad kontrolom igračaka dodeljen je Ministarstvu zdravlja, dok tekstil, odnosno garderobu kontroliše Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine, a proizvode biljnog porekla Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Iz Ministarstva za spoljnu i unutrašnju trgovinu objašnjavaju za B&F da su proizvođači i distributeri dužni da povuku robu sa tržišta, ako smatraju da za tim ima potrebe.
„Proizvodi koji su povučeni sa tržišta se uništavaju, vraćaju proizvođaču ili dobavljaču iz inostranstva, ili se, ukoliko je to moguće, na njima otklanja nedostatak koji može da ugrozi zdravlje i bezbednost potrošača i drugih korisnika. U ovom slučaju govorimo o aktivnostima koje proizvođač ili distributer preduzima dobrovoljno. Sa druge strane, organi tržišnog nadzora su ovlašćeni da za opasne proizvode koji su stavljeni na tržište nalože ili organizuju njegovo hitno povlačenje, upozore potrošače na rizike koje proizvod ima, nalože stavljanje na tržište proizvoda prethodnim ispunjenjem dodatnih uslova kako bi se taj proizvod učinio bezbednim, organizuju opoziv proizvoda od potrošača, i na kraju uništenje proizvoda“, kažu u Ministarstvu trgovine.
Oni navode različite primere iz prakse. Ako neispravnost koja je utvrđena kod igračaka nosi hemijski rizik, one se uništavaju. Ali, u slučaju garderobe, kada je u pitanju gajtan ili neka vrpca, koji nisu pričvršćeni za proizvod ili im je dužina veća od propisanih standardom, taj nedostatak se može otkloniti, i proizvod zatim vratiti na tržište.
Međutim, kada su u pitanju proizvodi biljnog porekla koji su u nadležnosti poljoprivredne inspekcije, svi moraju da ispunjavaju bezbednosne standarde da bi ušli na tržište. Ukoliko se utvrdi da proizvod nije u skladu sa propisima, iz bilo kog razloga, od prisustva ostataka pesticida ili nečeg drugog. inspektor najčešće donosi rešenje o zabrani prometa, ili povlačenju proizvoda sa tržišta.
„Za sprovođenje ovih mera odgovoran je sam subjekat u poslovanju sa hranom, dok inspekcija prati realizaciju naloga i njihovu dinamiku. Nebezbedna roba mora biti uništena na bezbedan i zakonom propisan način, uz poštovanje pre svega ekoloških standarda. U praksi se to najčešće realizuje kao komisijsko uništavanje kod ovlašćenog subjekta, u skladu sa propisima o zaštiti životne sredine“, objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za B&F.
Prema poslednjim podacima sa sajta Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, od početka godine do danas, sa tržišta Srbije povučeno je nešto više od 70 različitih proizvoda. Podsetimo da prema Zakonu o opštoj bezbednosti proizvoda, svi privredni subjekti koji u promet stave bilo kakav neispravan, nebezbedan ili obmanjujući proizvod mogu biti kažnjeni iznosom od 500.000 do tri miliona dinara.
BONUS VIDEO