Kvartalni monitor: Kina nas neće izvući, ako se oslonimo samo na nju

25.06.2025 | 14:29

Srbija ima najveći deficit sa Kinom i to će sada teško popraviti dok sa SAD ni povećane carinske tarife ne znače mnogo

Copyright Profimedia

Srbija treba da vodi što bolje ekonomske odnose sa svim zemljama i izbegne fokus saradnje samo sa određenom zemljom ili grupom zemalja, rekao je na predstavljanju novog 80. Kvatalnog monitora kaže Milojko Arsić, glavni i odgovorni urednik biltena Fonda za razvoj ekonomske nauke (FREN) pri Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu koji ovim brojem obeležava 20 godina od izlaska prvog broja. 

– U slučaju Kine imamo najveći trgovinski deficit i kroz pregovore sa njima trebalo bi da obezbedimo povoljnije uslove za plasman naših proizvoda na kinesko tržište. Propuštena je šansa prilikom sklapanja bescarinskog sporazuma o trgovini. Trebalo je da se traže asimetrični uslovi prema nama, jer Kinezi nemaju praksu da (sami) čine takve ustupke – rekao je Arsić.

Govoreći o saradnji sa SAD, Arsić kaže da američke carine, koje su naknadno smanjene, neće puno uticati na odnos dve zemlje.

– Veliki deo izvoza u Ameriku odnosi se na usluge i to pre svega IT usluge koje i nisu pogođene carinama – rekao je Arsić.

Privreda Srbije će u ovoj godini ostvariti rast iznad proseka Evropske unije i zemalja Centralne i Istočne Evrope (CIE), u iznosu od oko 3%, dok se u drugoj polovini godine očekuje nastavak smanjivanja inflacije.

Na pitanje kakvi bi trebalo da budu prioriteti ekonomske politike, Arsić kaže da je važno da fiskalna politika ostane u okvirima koji su dogovoreni sa MMF, da fiskalni deficit bude manji od tri odsto i da se nastavi obaranje inflacije.

– Za dugoročni rast privrede Srbije bitno je da se unapredi kvalitet institucija, da se usvajaju bolji zakoni i da se dosledno primenjuju. Potrebno je unaprediti kvalitet obrazovanja, istraživanja i razvoja kako bi se proizodnja zasnivala na modernoj tehnologiji i kako bi postigli visok nivo razvijenosti – rekao je on.

EXPO veliki podstrek privredi, ali šta posle?

Govoreći o ekonomskim prognozama za EXPO 2027, Arsić kaže da će projekat uticati pozitivno na privredni rast, ali je upitna njegova dugoročna isplativost zbog objekata koji nakon izložbe moraju naći svoju namenu.

– Angažovane su domaće kompanije i verovatno će doći do rasta turista u tom periodu. Čini mi se da smo rano organizovali ovu vrstu izložbe i da je trebalo da sačekamo da dođemo na veći nivo razvijenost – kazao je Arsić i dodao da mnogi, po njemu važniji projekti, kasne zbog fokusiranosti na EXPO.

Pad SDI

U prvom kvartalu ove godine ostvaren je priliv stranog kapitala od 450 miliona evra, navodi se i dodaje da je pad priliva stranih direktnih investicija posledica stagnacije u Evropi, geopolitičkih tenzija, rasta troškova poslovanja i političke krize u zemlji.

Arsić dodaje da je problem što se određeni projekti realizuju bez adekvatnih i uobičajenih ekonomskih provera i njihove ekonomske i društvene opravdanosti.

– U fokusu javnih investicija treba staviti unapređenje njihove efikasnosti – ocenio je Arsić.
U analizi Kvartalnog monitora ocenjeno je da je uticaj političke krize na privrednu aktivnost u kratkom roku negativan, a da dugoročni uticaj zavisi od toga kako će kriza biti rešena.

Navedeno je da je na početku 2025. privredni rast usporen, a da su razlozi politička kriza u Srbiji, strukturni problemi domaće privrede i stagnacija EU.

Stagniraju i zaposlenost i nezaposlenost, plate su usporile rast, produktivnost rada je povećana za 1,7%, ali je rast sporiji od realnog rasta zarada.

Najveći doprinos rastu inflacije u toku proteklog dela godine došao je od rasta cena hrane, usluga i ostalih proizvoda.

Dodaje se i da bi rast cena nafte zbog sukoba na Bliskom istoku mogao privremeno da poveća inflaciju.

BONUS VIDEO

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam

Izvor: Tanjug