Srbija ide ka haj-teku: Nismo više zemlja sirovina i šrafciger industrije

18.06.2021

05:45 >> 09:09

0

Srpska industrija, pogotovo njen prerađivački sektor, umnogome se promenila u poslednjih desetak godina i sada je na nivou kada bi mogla da bira investitore

Srbija ide ka haj-teku: Nismo više zemlja sirovina i šrafciger industrije
Copyright Tanjug/Tara Radovanović

Srbija više nije zemlja proizvođača sirovina, poluproizvoda ili najnižeg oblika poljoprivrede i njena industrija uveliko usvaja tehnologije srednje i visoke složenosti i to donosi mnogo više novca. Štaviše, sada smo već na nivou da bismo mogli da biramo investitore, kaže za 24sedam ekonomista Ivan Nikolić.

Decenijama govorimo o tome da velika industrijska proizvodnja ne znači mnogo ako joj je struktura takva da “izbacuje“ poluproizvode niske dodate vrednosti na kojima, u finalu, drugi mnogo više zarađuju.

Značajne promene od 2015.

To je počelo da se menja, značajnije od 2015. godine. Sada se došlo dotle da je samo u prošloj godini, koju je obeležio pad privredne aktivnosti i korona-kriza, dodata vrednost srpske prerađivačke industrije, izražena u evrima, uvećana za čak 7,4 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Toliki porast impresivan je i kada se izrazi u novcu, jer dodata vrednost prerađivačkog sektora sada je 6,5 milijardi evra. A pre samo desetak godina bila je na nivou od oko četiri milijarde evra.

Prodor u više kolona

Nikolić ističe da je komparativna prednost srpske industrije to što se njen tehnološki napredak ne zasniva samo na jednoj ili dve oblasti, koje bi ubuduće mogle da budu podložne ćudima svetskog tržišta.

– Autoklaster je sada veliki i svima vidljiv ali napredak je u suštini diversifkovan na više oblasti. Sposobnost srpske privrede da kvalitetno proizvodi u mnogim segmentima može da bude velika prednost u aktuelnim uslovima promena u svetu u kome je kovid kriza pokazala ranjivost lanaca snabdevanja, pa se deo proizvodnje seli iz Kine bliže kupcima u Evropi – navodi on.

A za tih oko 2,5 milijardi evra industrije “u plusu“ zaslužne su pre svega ovdašnje firme iz oblasti proizvodnje srednje-visoke i visoke tehnološke složenosti.

– Promene poslednjih godina su zaista značajne i tehnološko restrukturiranje srpske privrede je već toliko, praćeno velikim naletom inostranih investitora, da bismo mogli da pravimo selekciju investitora i ne primamo svakog ko hoće da dođe, već po kvalitetu proizvodnje. Stranci, koji sada ovde dolaze da prave za izvoz, a ne da kupe domaće tržište, najznačajniji su deo naše tranzicije. Ali, ni domaće firme u poslednje vreme ne zaostaju – ističe Nikolić.

Na putu ka tehnološkom vrhu

Segment srednje visokih tehnologija srpske privrede je dao ključni doprinos procesu pozitivnog tehnološkog restrukturiranja ukupne industrije od 2015. godine. U najdužoj epizodi ekspanzivnog rasta prerađivačkog sektora od kada se meri bruto dodata vrednost, dodata vrednost srednje-visokih i visokih tehnologija sada iznosi 30,4 odsto, a pre desetak godina je bila samo oko 22 odsto, istakao je Nikolić u analizi datoj u poslednjem broju biltena Makroekonomske analize i prognoze (MAT).

Veliki tehnološki rast prerađivaćkog sektora, Ilustracija: MAT/ Ivan Nikolić

Kod srednje-visoke tehnološke složenosti uvećanje je prosečno za 11,5 odsto godišnje.

Ovaj deo industrije prošle godine je imao, uprkos svim okolnostima, izuzetan rezultat jer na njega otpada čak 40,6 odsto prirasta dodate vrednosti prerađivačke industrije. Veliki rast imala je visoko-tehnološka grupacija, sa 13 odsto rasta kod osnovnih farmaceutskih proizvoda i 13,5 odsto kod proizvodnje računara, elektronskih i optičkih proizvoda.

Pročitajte još

– Treba istaći da je veliki rast postignut uprkos činjenici da u sektoru proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica nije zabeležen rast u 2020. Sjajno je što su probleme u proizvodnji motornih vozila, a tu mislim pre svega na kragujevački “Fijat“, nadoknadile ostale kompanije unutar ove oblasti. Lani je tako najveći doprinos rastu stigao od proizvodnje električne opreme, zatim hemikalija i hemijskih proizvoda, kao i mašina i opreme – naglašava Nikolić.

Trenutno, motori tehnoloških inovacija u srpskoj industriji su iz sektora ostale prerađivačke delatnosti (rast faktorske produktivnosti 22,9 odsto), proizvodnje duvanskih proizvoda (22,4 odsto) i proizvodnje ostalih saobraćajnih sredstava (10,8 odsto).

Slede firme koje rade proizvode od drveta (osim nameštaja), zatim proizvodnja proizvoda od nemetalnih metala, pa prehrambenih proizvoda, te popravke i montaža mašina i opreme, proizvodnja proizvoda od gume i plastike, proizvodnja računara, elektronskih i optičkih proizvoda i na kraju proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike