Guvernerka objasnila zašto raste inflacija: Nivo baznih cena porastao samo 1,8 odsto

16.09.2021

07:30

0

Inflacija je svuda u svetu postala problem i kreće se daleko iznad očekivanih i priželjkivanih nivoa ali ne preti svima jednako, kažu iz srpske centralne ba

Guvernerka objasnila zašto raste inflacija: Nivo baznih cena porastao samo 1,8 odsto
Copyright Jorgovanka Tabaković; Tanjug/Vlada Srbije/ Slobodan Miljević

Inflacija u Srbiji je međugodišnje 4,3 odsto i to je blizu gornje granice koridora koji cilja Narodna banka Srbije ali ni tolika inflacija nije problem kao što jeste pretnja u nekim drugim zemljama, istaknuto je iz NBS.

Opšti nivo maloprodajnih cena manji je ovde nego što je nivo inflacije u većini zemalja centralne i jugoistočne Evrope, koje se nalaze u istom režimu monetarne politike.

Iz centralne banke ističu da je međugodišnja inflacija u avgustu u Mađarskoj iznosila 4,9 odsto, u Rumuniji 5,3 odsto, dok je u Poljskoj dostigla nivo od 5,5 odsto sa tendencijom da dostigne i šest odsto. I Češka je ima tek neznatno nižu inflaciju od Srbije u avgustu.

– Međutim, kako je naglasila guvernerka Jorgovanka Tabaković, za razliku od Češke gde je bazna komponenta inflacije u avgustu iznosila 3,8 odsto, u Srbiji je bazna inflacija u avgustu iznosila 1,8 procenata, što ukazuje na odsustvo trajnijih inflatornih pritisaka i što potvrđuje ocenu da je aktuelna viša inflacija privremenog karaktera – kaže Tabaković.

Guvernerka objašnjava da građani zbog niže inflacije imaju u većoj meri očuvana primanja.

Globalni fenomen

Iz centralne banke podsećaju da je sadašnja visoka inflacija globalni fenomen i da izlazak iz pandemije sa sobom nosi jednu dimenziju globalnih poremećaja na koje ni najrazvijenije ekonomije ne mogu da utiču.

Takođe, navodi da je važno znati da su sve mere preduzete u prethodnim godinama u Srbiji dale rezultate i da su nam pomogle da krizu izazvanu pandemijom dočekamo znatno spremniji nego što smo bili tokom prethodnih kriza.

– Inflaciji u Srbiji najviše je doprineo rast cena energenata i cenama neprerađene hrane. Konkretno, cene derivata nafte su u avgustu povećane za 17,1 odsto u odnosu na avgust prethodne godine. Prosečna cena derivata nafte je u avgustu ove godine iznosila 163 dinara, što je za 17 odsto više u odnosu na prosečnu cenu derivata nafte koja je u avgustu prošle godine iznosila 139 dinara, pri čemu treba imati u vidu da je prošlogodišnja cena bila pod uticajem znatno nižih svetskih cena nafte koje su se tokom prošle godine našle na rekordno niskim nivoima. Skoro jedna četvrtina ukupne inflacije koja je u avgustu iznosila 4,3 odsto, posledica je upravo pomenutog rasta cena derivata nafte, koji u indeksu potrošačkih cena učestvuje sa 5,8 odsto, pri čemu treba imati u vidu da je praktično reč o vraćanju cena derivata nafte na pretkrizni nivo, što je bilo i očekivano sa oporavkom ekonomske aktivnosti – istakla je guvernerka Jorgovanka Tabaković.

Meso, povrće…

Pored derivata nafte, kako je dodala, jedna četvrtina avgustovske inflacije posledica je i rasta cena neprerađene hrane i to pre svega cena povrća i cena mesa.

– Kada je reč o cenama mesa, međugodišnja stopa rasta cena svežeg mesa koju zvanična statistika beleži iznosi 10,1 odsto, što pokazuje da zvanična statistika u principu oslikava ono što se dešava u maloprodaji i što svi vidimo i osećamo. Ipak, svakako treba imati u vidu da postoji razlika u rastu cena i po vrstama proizvoda unutar ove kategorije, cene su drugačije i u različitim delovima Srbije, a treba imati u vidu i da je cena mesa tokom cele prošle godine bila izrazito niska, što je nanelo veliku štetu proizvođačima – objašnjava guvernerka Tabaković.

Kada je reč o cenama povrća, one su, kaže Tabaković, u avgustu u proseku povećane za 19,7 odsto međugodišnje, pri čemu svakako ima pojedinih vrsta povrća koje su poskupele i više od toga, ali ima i onih koje su poskupele manje od toga.

Pročitajte još:

– Kada posmatramo ukupnu inflaciju, od ukupno 662 proizvoda i usluga koliko ulazi u obračun indeksa potrošačkih cena, njih oko 30 odsto jeste značajnije poskupelo, pri čemu je oko osam odsto potrošačke korpe zaista jeste imalo dvocifrenu stopu rasta cena. Međutim, s druge strane, oko 30 odsto proizvoda i usluga koji ulaze u obračun inflacije beleži rast cena koji se nalazi unutar granica cilja Narodne banke Srbije od tri plus/minus 1,5 odsto, dok je oko 40 odsto proizvoda i usluga koji čine indeks potrošačkih cena ili smanjen, ili ima rast cena koji je manji od 1,5 odsto- precizira guverner.

Iz NBS napominju da predstoji nekoliko meseci nešto viših stopa inflacije ali da su faktori koji je izazivaju privremenog karaktera i da na njih monetarna politika ne može da utiče, a čijim postepenim slabljenjem će se i inflacija, u drugoj polovini naredne godine, vratiti na nivoe bliskim onim na kojima je u proseku bila i u prethodnih osam godina – oko dva odsto.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike