Gde smo i šta smo najviše izvozili u kriznoj 2020: Kablovi, kukuruz i voće - srpski aduti za izvoz

30.01.2021

06:49 >> 07:13

0

Na prvom mestu izvoznih proizvoda za 11 meseci 2020. su žica, kablovi i izolovani elektroprovodnici, čija je vrednost iznosila 1,12 milijardi evra

Gde smo i šta smo najviše izvozili u kriznoj 2020: Kablovi, kukuruz i voće - srpski aduti za izvoz
Copyright Foto: 24sedam/Pixabay

Iako je ukupan izvoz Srbije u kriznoj “korona godini” pao za 4,4 odsto, ipak smo u izvozu određenih proizvoda zabeležili rast u odnosu na 2019. godinu. Tako je za 11 meseci 2020. Srbija imala najveći rast izvoza voća, i to za 22 odsto.

Vrednost ukupnog izvoza voća, uglavnom smrznutog, iznosila je, prema podacima Privredne komore Srbije (PKS), 382 miliona evra, a najviše ga je otišlo u Nemačku (30 odsto), dok smo 12 odsto izvezli u Francusku i 9,4 odsto u Veliku Britaniju.

Kukuruz za Rumune

Kada je reč o konkretnim proizvodima koje smo najviše izvezli od januara do novembra 2020. godine, kako su za 24sedam rekli u PKS, na prvom mestu su žica, kablovi i izolovani elektroprovodnici, čija vrednost iznosi 1,12 milijardi evra, što je za oko 10 odsto manje nego prethodne godine. I ove proizvode smo, kao i voće, najviše izvozili u Nemačku (30 odsto), zatim u Mađarsku (13 odsto) i Češku (12,5 odsto).

Na drugom mestu u izvozu iz naše zemlje je kukuruz, koji smo najviše izvozili u Rumuniju, čak 70 odsto od ukupne količine izvoza ove žitarice, dok je Italija na drugom mestu, gde je otišlo skoro 16 odsto. Vrednost izvoza kukuruza porasla je za 18,5 odsto i iznosila je za 11 meseci 2020. godine 479 miliona evra.

Tanjug/Nikola Anđić

Na trećem mestu po vrednosti izvoza su gume za putničke automobile. Vrednost izvoza je, prema podacima PKS, za 11 meseci 2020. iznosila 403 miliona evra, a imali smo pad od 12 odsto u odnosu na 2019. Srbija je gume najviše izvozila u Veliku Britaniju – 13 odsto, zatim u Tursku (11 odsto) i Rusiju (11 odsto).

Nemačka na prvom mestu

Nemačka je već godinama najveći spoljnotrgovinski partner Srbije. I u kriznoj “korona godini“, sa ovom zemljom imali smo za 11 meseci trgovinsku razmenu vrednu 4,83 milijarde evra, što je za samo 0,4 odsto manji iznos nego u 2019. godini. Takođe, kada se podaci PKS za uvoz i izvoz posmatraju pojedinačno, Nemačka je i tada prva na listi. U odnosu na prethodnu, pretkriznu godinu, uvoz iz Nemačke porastao je za 1,2 odsto za 11 meseci i iznosio je 2,83 milijarde evra, dok je izvoz iz Srbije u ovu zemlju, vredan nešto više od dve milijarde, manji za 2,7 odsto.

Turizam podbacio

Najveći pad u izvozu prošle godine zabeležen je kod proizvoda od gvožđa i čelika, i to za 47 odsto, pa je iznosio 249,6 miliona evra u odnosu na prošlu godinu, kada je vredeo 469 miliona evra.

Kod usluga je najveći pad zabeležen u turizmu, 26,7 odsto, pa je vrednost iznosila 855 miliona evra, dok je u 2019. bila 1,17 milijardi evra. I kod transporta smo imali pad za 24 odsto, a vrednost izvoza iznosila je za 11 meseci 2020. 838 miliona evra.

Kada se radi o uvozu proizvoda u Srbiju, najkrupnija stavka je tzv. nerazvrstana roba, a pod tim se, kako kažu u PKS, podrazumeva najviše vojna roba, ali i proizvodi koji se nalaze na skladištenju, roba u slobodnoj zoni za koju nije naznačena carinska tarifa, kao i delovi za motorna vozila i delovi za avione koji se uvoze uz osnovno sredstvo.

Dakle, ovakvi proizvodi su najviše uvezeni u Srbiju za 11 meseci 2020, jer je njihova vrednost bila 2,59 milijardi evra, a čak je i porasla za oko 10 odsto u odnosu na 2019. Na drugom mestu uvezenih proizvoda su lekovi, čija je vrednost 821 milion evra. I tu smo zabeležili rast, i to od 34 odsto u odnosu na isti period 2019. godine.

Na trećem mestu po vrednosti izvoza iz Srbije su gume za putničke automobile; Pixabay

Najveći pad kod uvoza nafte i gasa

Treće mesto pripada sirovoj nafti i uljima od bituminoznih minerala, na koje je otišlo 659 miliona evra. Ipak, imali smo pad uvoza sirove nafte i ulja od 24 odsto. Nakon nafte, najviše smo uvozili gas – vrednost je za 11 meseci 2020. bila 376 miliona evra, što je za oko 25 odsto manje nego prethodne godine.

Pročitajte još:

Zanimljivo je da je uvoz nafte i ulja, ali nesirovih, imao najveći pad, od čak 47 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Što se tiče država iz kojih najviše uvozimo, i tu na prvo mesto izbija Nemačka, barem kada je u pitanju uvoz tzv. nerazvrstane robe, što je i najveća stavka u srpskom uvozu. Iz Nemačke smo uvezli 17,4 odsto ukupne “nerazvrstane robe”, iz Kine 16 odsto, a iz Rusije 7,5 odsto.

Lekove smo najviše uvozili iz Mađarske (21 odsto), a zatim iz Nemačke (19,5 odsto) i Švajcarske (10,4 odsto), dok je sirova nafta stigla iz Iraka (50 odsto), Rusije (36 odsto) i Kazahstana (oko 13 odsto), a gas najviše iz Rusije (72 odsto).

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike