Kako ćemo se grejati ove zime: Džaba ekologija, na ugalj i drva i dalje najjeftinije

22.09.2021

05:33 >> 08:46

0

Cene energenata za grejanje divljaju u Evropi, šta je ove sezone najisplativije za topli dom u Srbiji

Kako ćemo se grejati ove zime: Džaba ekologija, na ugalj i drva i dalje najjeftinije
Copyright Pixabay

Iako je tek prošla polovina septembra, trenutni nagli pad temperature ispod 20 stepeni snažno nas je upozorio da zima kuca na vrata. A od tog kucanja Evropa, pa i svet, je u panici jer rezerve gasa, kao glavnog energenta za grejanje u razvijenim zemljama, nikada nisu bile niže. Konkretno za Evropu to znači da je od normalnih nivoa rezervi za ovaj deo godine daleko gotovo 30 milijarde kubnih metara.

O panici govori i cena gasa na slobodnom tržištu, koja ovih dana obara rekorde. Ovu nedelju je započela na više od 73 evra za megavatčas, od početak godine to je rast veći od 250 odsto.

U Srbiji se zbog gasa građani ne nerviraju preterano i to iz dva razloga. Prvo, na gas se greje tek oko 300.000 domaćinstva od ukupno nešto malo manje od 2,5 miliona, pa je on više industrijski problem.

Drugi razlog je sama cena, pošto ona u Srbiji miruje zbog toga što postoji dugoročan ugovor sa „Gaspromom“ a cene divljaju na „spot“ tržištu, za isporuku i plaćanje odmah. Kada se ispregovara novi ugovor, koji bi trebalo da važi već od januara, videćemo i da li će cena ići naviše ili naniže.

Zelena agenda je ok, ali zima je zima

Ekološka svest građana Srbije uznapredovala je poslednjih nekoliko godina, delom zbog veće prisutnosti teme u medijima,  ali i energetskoj tranziciji koju je počela da sprovodi država.

Gasovod „Balkanski tok“ je konačno stigao, radi se na gasifikaciji zemlje a Ministarstvo energetike sprovodi i energetsko-ekološke programe subvencionisane zamene kotlova za čvrsto gorivo, stolarije… uvođenja solarnih sistema za domaćinstva. Izgradnja nove termoelektrane na najgore moguće gorivo koje se može pronaći na domaćem tržištu, lignit, obustavljena je po svemu sudeći i Srbiji sledi zelenija budućnost.

No i pored sve povećane brige za životnu sredinu, domaćinstva u Srbiji će se i ove zime najviše ogrejati na, u Evropi prokažena, drva i ugalj. I to čak njih 40 do 45 odsto. Razlog je jednostavan, takvo grejanje i dalje je najjeftinije jer ne postoji sistem „kazne“ za trošenje energenata koji zagađuju čovekovu okolinu.

Koliko para, toliko grejanje; Foto: Profimedia

Domaćinstva kojima je deviza „ekologija je ok, ali zima je zima“, ili prosto nemaju drugog izbora (nema gasovoda ili toplane u blizini) ove će godine za grejnu sezonu proći sa troškom od najmanje 50.000 dinara.

Trošak može biti i veći jer metar kubni jeftinog drveta u Srbiji košta 6.500 do 7.000 dinara a za grejnu sezonu prosečnog domaćinstva, prema računici Agencije za energetiku Republike Srbije (AERS) potrebno je osam do deset „metara drva“.

Prljavo i jeftino

Jeftinije od njih, ali mnogo „prljavije“ proći će oni koji se greju na ugalj. AERS procenjuje da za grejanje domaćinstva površine 60 metara kvadratnih, potrebno između 3,2 i 6,4 tona uglja. Tako, zavisno od toga da li se koristi kvalitetniji „banovići“ (15.000 dinara po toni) ili „sirova kolubara“ (8.000 dinara), za grejanje će otići 48.000 ili 51.000 dinara.

Gospodskija varijanta grejanja na čvrsto gorivo, od ove dve pomenute, je grejanje na pelet. Međutim, komfor i manje zagađenje nose i svoju cenu. Za ovaj način grejanja, uz minimalnu potrošnju od 2,5 tona, potrebno je izdvojiti od 53.000 do 60.000 dinara, opet zavisno od kvaliteta peleta.

Gotovo duplo skuplje od grejanja na ugalj u Srbiji je grejanje na struju u individualnoj režiji. Ukoliko za tople radijatore koristite kotao na struju, i potrošite 9.000 kWh za tri meseca to zadovoljstvo „čiste energije“ koštaće vas ove sezone gotovo 90.000 dinara.

Jedini način uštede: Manja temperatura, manji i računi, Foto: Pixabay/USA-Reiseblogger

Ukoliko koristite TA peći, trošak pada na ispod 78.000 dinara. Prema nekim ranijim procenama Elektroprivrede Srbije, na struju se greje 30 odsto domaćinstva.

Iako svi ostali misle da su oni srećnici, mnogo bolje neće proći ni građani koje zimi greju toplane. Ova komunalna usluga je sve nego jeftina i jedina prednost joj je što se novac ne mora imati „na gomili“ za celu sezonu, kao kada se kupuju drva ili ugalj.

To možda i manje „boli“ kada se pogleda račun, ali grejati 60 kvadrata stana u Beogradu znači dati 7.000 dinara mesečno, ali svih 12 meseci u godini. Kada bi tih 84.000 dinara u krajnjem skoru moralo da se „kešira“ ođednom, sledila bi nam se krv u žilama ma koliko da je toplo u oko 630.000 domova koje toplane u Srbiji greju.

Pročitajte još:

Na gasu je, da se vratimo na početak priče, u Srbiji samo 300.000 domaćinstva i oni su u ovoj priči pravi dobitnici. Prema računici AERS za sezonu grejanja potrebno je 1.080 metara kubnih gasa, odnosno sa sadašnjom cenom od oko 37 dinara po kubiku, to je nešto manje od 40.000 dinara.

Ako se uzme i da je ova procena AERS-a malo previše „konzervativna“ i da se gasa potroši i za 20 odsto više, trošak opet ne pređe 45.000 dinara.

Zbog toga je i zaključak EARS, doduše za prošlu sezonu (za ovu će analiza biti u oktobru), jasan – ko može da nabavi jeftino drvo jeftino će se i grejati, ko je na gasu takođe (ako nas „Gasprom“ ne izneveri), a onaj ko mora na struju, nek dobro organizuje budžet.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike