Samo "za po kući": Zašto nema domaćeg krompira?
Srpski krompir kvalitetom ne zaostaje za evropskim ali se ne proizvodi u količinama za tržište
Srbija ima kvalitetan krompir, kvalitetom na zaostaje za zemljama Evropske unije čak i u krajevima koji nisu “na glasu” za krompir, izjavili su Tanjugu poljoprivredni stručnjaci koji prate proizvodnju krompira u Pomoravlju, Resavi i Levču.
Poljoprivrednici ovog dela Srbije najviše seju sorte „dizire“, „belarose“, „esma“ i „kurode“l ali ne u količinama dovoljnim za pokrivanje tržišta.
Krompir u Pomoravlju nema tradiciju kao u Dragačevu, Guči i Gornjem Milanovcu, uz to su još a lani su proizvođači imali i problema s prodajom. Zbog toga krompira iz ovog kraja i nema šire na srpskom tržištu iako ga seje gotovo svako seosko domaćinstvo, ali uglavnom za svoje potrebe.
Najviše ga seju poljoprivrednici u selu Belica kod Jagodine, pored reke Belice radi zalivanja, najviše mladi krompir, posle koga sade kupus, i poljoprivrednici Paraćina, izjavio je ranije Tanjugu stručni savetnik za ratarstvo Poljoprivredno stručne savetodavne službe za Pomoravski okrug u Jagodini Miodrag Simić.
On je naveo da se ne seju velike količine i zbog nedostatka radne snage i zato što ni proizvodnja nije jeftina, a nedostaje i adekvatan skladišni prostor, jer je, kako je rekao, vreme trapova davno prošlo.
Pročitajte još:
Za dobar rod potrebna je puna agrotehnika kao i za svaku drugu poljoprivrednu kulturu, kvalitetan sortiment, plodored, odabir zamljišta jer krompir “ne voli teška i močvarana zemljišta”, izjavio je Tanjugu poljoprivrednik iz sele Ribara, na levoj obali Velike Morave kod Jagodine, koji krompir poslednjih godina seje na oko jedan hektar.
On seje mnogo više nego što treba jedno domaćinstvo. U proizvodnji: setvi, zaštiti, skupljanju… radi cela porodica. Ima, kako kaže, i sigurnog kupca.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari