Muke stočara! Muljaju sa pašnjacima, ali sprema se klopka za prevarante
23.10.2025 | 16:09
Pašnjaci se preoravaju i daju u zakup onima koji nemaju stoku, ali je najvažnije da se priprema pravilnik
Udruženje za podsticanje poljoprivredne proizvodnje "Agroprofit" uputilo je predlog Ministarstvu poljoprivrede za hitno rešavanje statusa pašnjaka kao ugroženog poljoprivrednog zemljišta, u nameri da se pomogne i održi dalji razvoj govedarstva po sistemu "krava-tele", u šta je država do sada uložila znatan novac.
U Srbiji je od 2014. do 2023. godine manje pašnjaka za 94.000 hektara. Velika površina pašnjaka je uzurpirana i promenjena im je namena, navodi "Agroprofit” i traži od nadležnih institucija Republike, ali i samih farmera na terenu, da se uđe u trag tim lokacijama kao i izvršiocima, da se površine oduzmu i privedu nameni, a uzurpatori sankcionišu. Obim pašnjaka i površine prema zaključenim ugovorima, pokazuju da je potrebna hitna intervencija jer među ugovaračima - korisnicima, nema toliko stočara.
"Agroprofit" je napisao pravilnik i uputstvo o korišćenju pašnjaka, u čijoj izradi je učestovalo više od 80 stočara širom Srbije, što je jedinstveno da udruženje izađe sa predlogom i podacima pred Ministarsto poljoprivrede radi rešavanja biološkog i ekonomskog opstanka govedarstva.
Predsednik "Agroprofita" Čedomir Keco izjavio je za "Dnevnik" da se traže podsticaji za korišćenje pašnjaka po evropskom modelu.
"Nestalo" 91.000 hektara
Po podacima Uprave za poljoprivredno zemljište, pod pašnjacima je 185.000 hektara, od kojih je 75.000 hektara preneto selima na korišćenje. Od preostalih 110.000 hektara u zakupu je 51.000 hektara, a 60.000 hektara se planira za rentu.
- Od 51.000 hektara pašnjaka koji su vraćeni, 38.000 hektara je u zakupu, a 13.000 hektara je dato na korišćenje, bez plaćanja naknade. Iako su mnogi pašnjaci u Vojvodini "nestali" u evidenciji, u Pokrajini ima ukupno 113.369 hektara i od toga je izdato u zakup 21.236 hektara. Preostale površine su izvan kontrole Uprave za poljoprivredno zemljište date selima ili su bez upravljača - navodi "Agroprofit" u dopisu Ministarstvu poljoprivrede.
Po računici "Agroporfita", u AP Vojvodini ima 91.633 hektara pašnjaka za koje se ne zna korisnik i upravljač i gde se vode u evidenciji.
- Bez korišćenja pašnjaka nema profitabilnog govedarstva, izuzev kod visokoproduktivnih mlečnih rasa, koje u laktaciji daju od 6.500 do 9.000 litara mleka. Koliko u ovom sektoru ima nelogičnosti, istakao je Keco, pokazuje i podatak da je broj korisnika pašnjaka veći od broja stočara u rejonu zakupa. To znači da pašnjake koriste oni koji nisu stočari i uglavnom ih kose i seno prodaju stočarima.
U Pravilniku o korišćenju i održavanju pašnjaka traži se da ostanu poljoprivredno zemljište, ali da se administrativno i sa stanovišta prakse zakupa državne zemlje u Republici Srbiji ne mogu vezivati niti njihov status izjednačiti sa izdavanjem obradivih poljoprivrednih komercijalnih površina u državnom vlasništu.
- Osnovno zalaganje je da promenu po Pravilniku ostvarimo u praksi od početka 2027.godine, a do tada da koristimo zakonsku mogućnost o raspolaganju pašnjacima, prema navodima u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu i ulozi Uprave za poljoprivredno zemljište. Osnov zakona je da pašnjak može da koristi samo stočar, jedan hektar - dva uslovna grla, da se za izdavanje pašnjaka u zakup za 2026. lokalnim samoupravama dostavi uputstvo iz Uprave za poljoprivredno zemljište. I to sa zahtevom da se navedu posebno brojevi parcela i veličine pašnjaka, da se pašnjaci izdaju na 30 godina samo stočarima sa HID-om, od upisa u Registar za period od najmanje tri godine, što se dokazuje listingom životinja iz Registra i da to bude osnov za ugovor sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivred - naveo je Keco.
Bonus video